Skriveno blago: Biblioteka Instituta za botaniku – jedna od najstarijih i najbogatijih u jugoistočnoj Evropi

U ovoj obrazovnoj ustanovi se čuvaju veoma retke i vredne knjige iz 15. i 16. veka, a biblioteka se može pohvaliti da je jedna od osam u svetu koja ima izdanje "Flora Greka". Takođe, tu je i "Flora", najstariji botanički časopis, čiji je prvi broj izdat 1818. godine, pišu Novosti.

Prema rečima Ane Ržaničanin, samostalnog stručnog saradnika u herbarijumskoj naučnoj zbirci Instituta za botaniku, fond čini između 6.000 i 7.000 naslova.

Nedostatak prostora je učinio da se knjige nalaze i u magacinu, pa je teško utvrditi njihov tačan broj. Zbog loših uslova, neke knjige i časopisi relativno novijeg datuma uklonjeni su jer su povukli vlagu i počeli da buđaju.

Krunski dragulj biblioteke je "Flora Greka", veličanstvena edicija u deset tomova o samoniklim biljkama Grčke, Male Azije i Levanta, životno delo Džona Sibtorpa – otkriva Ržaničanin. Drugo izdanje kupljeno je 1926. godine za 116.000 dinara od Gece Kona.

"To je luksuzno i raritetno izdanje sa skoro 1.000 ilustracija biljaka u prirodnoj veličini, a na osnovu originalnih crteža čuvenog botaničkog slikara Ferdinanda Bauera", otkriva Ržaničanin.

"Najstarija knjiga je iz 1562. godine – 'Istorija sveta' od Plinija Mlađeg, enciklopedijsko delo antičkog sveta na starofrancuskom prevodu. Reč je o knjigama koje se drže u sefu, u specijalnim uslovima. Neke imaju slike koje su rukom crtane. Kako je pigment fotolabilan, preporuka je da se što manje iznose u javnost, jer svetlost i blic utiču na razgradnju pigmenta", dodaje ona.

U knjižnom fondu su zapisi Josifa Pančića iz 1878. godine – "Flora u okolini beogradskoj, po analitičkom sistemu". U prvom izdanju je navedno 1.057 biljaka, a u poslednjem ih je bilo stotinak više.

"Osim što je bio botaničar, Pančić je bio veoma otvoren prema običnom svetu", priča Ržaničanin.

"Želeo je da pomogne ljudima da se uključe u gajenje biljaka. Knjiga 'Šafran' odnosi se na gajenje komercijalnog šafrana, kako bi nešto zaradili i obezbedili sebi bolji život."

Srednjoškolaci su nekada izučavali i "Botaniku", pa je na policama i udžbenik za prvi i drugi razred, koji je napisao Nedeljko Košanin, upravnik Botaničke bašte "Jevremovac".

Među naslovima je i "Priručnik za botaničare" iz 1879. godine, koji otkriva šta jedan botaničar treba da ima na terenu, kako da koristi lupu, da herbarizuje biljku. Tu su i "Pravila o Botaničkoj bašti "Jevremovac", štampana 1898. godine. Iako su napisana pre 124 godine, bez ikakvih izmena se mogu primenjivati i danas.

Osnovana 1853. godine

"Biblioteka Botaničke bašte 'Jevremovac' je osnovana 1853. godine dolaskom Josifa Pančića za profesora i asistenta prirodnih nauka na Liceju", kaže Ržaničanin.

Kako dodaje, jedan od prvih problema je bio što nije bilo literature. On je počeo da sakuplja knjige, naučne časopise, kako bi se omogućio napredak i rad sa studentima.

Biblioteka je 1908. godine, iz zgrade Rektorata prebačena u Botaničku baštu. Tokom Prvog i Drugog svetskog rata, dosta knjiga je odneto, a jedan deo je dobijen i kao ratna reparacija.