Sagovornici iz Veterine Beograd, Tužilaštva i MUP-a govore o onima kojima su, najčešće psi lutalice, meta napada i iživljavanja i onima koji se bore za život tih četvoronožaca.
Među njima su i veterinari iz karantina u Ovči, mesta koje je donedavno među ljubiteljima životinja imalo vrlo lošu reputaciju. Javnost Srbije nedavno je zgrozila vest o psu koga su, tokom novogodišnjih praznika, vezali žicom i u usta mu stavili upaljenu petardu.
Direktor Veterine Beograd Budimir Grubić kaže, prisećajući se svog dugogodišnjeg iskustva zbrinjavanja životinja i tog konkretnog slučaja mučenja pasa, da i pored pružene pomoći mali uličar nije preživeo. "Nažalost, imali smo psa koji je bio vezan žicom i kome je donja vilica bila odvaljena. U tom prvom momentu izgubio je veliku količinu krvi i mada je stigao živ do naše klinike, posle 4;etrdesetak minuta borbe za njeogv život, podlegao je povredama", ispričao je Grubić.
On ukazuje da je nasilje nad životinjama sve češće u poslednje vreme, ali i da to pokazuje ružnu i očajnu sliku samog nasilnika. Ipak, tvrdi da ohrabruje to što je u prošloj godini udomljeno skoro 500 pasa, znatno više nego 2014. godine, kada je taj broj bio između 320 i 330.
Govoreći o zabludama u vezi sa psima koji žive na ulici, Grubić kaže da je i uvreženo mišljenje da te životinje imaju izuzetno jak imuni sistem. Direktor Veterine Beograd, i sam vlasnik dva psa i mačke, kaže da na niskim temperaturama može doći do hipotermije usled čega pas ima promrzline na šapama. Da to nije jedina nevolja pasa koji nemaju vlasnike pokazuje i iskustvo veterinara u karantinu u Ovči - povrede glave i prelomi kostiju su među najčešćim.
Među njima je bila i Mimika, stara oko pet meseci. Ona je u karantin u Ovči dovedena sa povređenom nogom i nakon operacije brzo se oporavila. U tom karantinu, u kome psi dobijaju adekvatnu brigu i negu, trenutno se nalazi oko 140 pasa, kaže Grubić i dodaje da su među njima uglavnom ulični psi, ali da ima i vlasničkih pasa koji su napušteni ili su pobegli.
U Ovči se leče i bolesti izazvane virusima i bakterijama, koje mogu da se saniraju za tri do deset dana, u zavisnosti od snage imunog sistema psa. Kada je reč o prelomima kostiju velikih zglobova, pucanja karlice i teških povreda glave, situacija je drugačija i u takvim slučajevima oporavak traje najduže. Grubić tvrdi da je pas čovekov najveći prijatelj, navodeći da su "psi najdivnija i najpozitivnija bića na planeti koja oplemenjuju život čoveku".
Direktor Veterine tvrdi da je osnovni uzrok velikog broja pasa lutalica neodgovorno vlasništvo, pa je i ovoga puta apelovao na vlasnike da svoje ljubimce uredno sterilišu, čipuju i vakcinišu. "Apelujem na sve i iskreno se nadam da ćemo ove godine imati dovoljno sredstava da pomognemo ljudima koji imaju pse, a nemaju dovoljno novca, da ih strerilišu, čipuju i vakcinisu, kako bi se neodgovorno vlasništvo svelo na minimum", rekao je Grubić.
Iako u javnosti vlada mišljenje da je agresivnost nekim psima urođena osobina, Grubić uverava u suprotno i kaže da nijedan pas nije urođeno agresivan i da je agresivnost uzročno-posledična veza sa okruženjem.
"Onoliko koliko je okruženje agresivno prema jedinki, toliko jedinka počinje da bude agresivna prema spoljašnjoj sredini", podvukao je Grubić. O nehumanom ponašanju građana prema životinjama podatke imaju i u tužilaštvu. Portparol Prvog osnovnog tužilaštva u Beogradu Leposava Vujanović ukazala je na problem otkrivanja izvršioca takvih krivičnih dela. Najveći problem u procesuiranju učinilaca takvih krivičnih dela je anonomnost izvršioca, rekla je Vujanovićeva i dodala da su podnete krivične prijave uglavnom naslovljene protiv NN lica.
Nad životinjama se najčešće iživljavaju mlađe osobe, rekla je ona i apelovala na sve da se ne oglušuju o slučajeve zlostavljanja i maltretiranja životinja, već da takve slučajeve bez odlaganja prijave nadležnoj veterinarskoj inspekciji, policiji i tužilaštvu. Kao najveći problem Vujanović je navela to što javnost nije dovoljno svesna da su zloštavljanje i mučenje životinja krivična dela. Zato je poručila, da bi radi prevencije i efikasnijeg utvrđivanja takvih dela trebalo što više informisati javnost da svako nehumano ponašanje može da povlači krivičnu odgovornost.
Da se o zlostavljanju životinja više govoni na društvenim mrežama nego što se ono prijavljuje policiji, svedoči i podatak iz MUP, koji kaže da je u Beogradu tokom prošle godine evidentirano ukupno 36 slučajeva mučenja životinja koje su najčešće otrovane ili ubijene vatrenim i mehaničkim oružjem poput palica i sekira. Policija je podnela 25 zahteva za pokretanje prekršajnog postupka zbog trovanja pasa.
Za krivično delo ubijanje i zlostavljanje životinja podneto je 11 krivičnih prijava, a od toga se u dva slučaja radilo o životinjama bez vlasnika, odnosno lutalicama. Krivičnim Zakonikom je za ubijanje i zlostavljanje životinja predviđena je novčana kazna ili zatvor do jedne godine, a tom kaznom biće kažnjen onaj koji povredi, muči ili na drugi način zlostavlja životinju. Profili osoba koje muče životinje su različiti i ne mogu se podvesti pod jedinstven obrazac, kažu u MUP-u i u prilog tome navode dva prošlogodišnja slučaja - penzionera koji je omčom pokušao da zadavi psa lutalicu i maloletnika koji je vazdušnom puškom usmrtio dve mačke lutalice.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 49
Pogledaj komentare