Psi osećaju čovekovu patnju

Dirljive priče o privrženosti pasa svojim vlasnicima pokazuju da psi mogu da "nanjuše" bolest, a čovekov najbolji prijatelj oseća i nervne tenzije, pa prepoznaje dobre ljude.

Izvor: Izvor: novosti.rs, M.V. Mitroviæ, M.D. Laboviæ

Sreda, 19.09.2012.

15:12

Default images

Svima je poznato da je pas najbolji čovekov prijatelj. Priča o jednom od najvernijih pasa na svetu - akiti Hačiku obišla je svet, a ovaj pas dobio je i spomenik kao odlikovanje za dugogodišnju privrženost svom preminulom vlasniku. Ko ne zna, Hačiko je dolazio na tokijsku metro stanicu u isto vreme punih devet godina od maja 1925. kada je njegov vlasnik Hidesaburo Ueno umro na radnom mestu.

Nedavno se u medijima pojavila još jedna slična dirljiva priča, o nemačkom ovčaru Kapitanu iz Argentine, koji od smrti svog vlasnika svakog dana u šest sati po podne odlazi na njegov grob i tamo provodi noć. I ljudima i psima zajednički je bol koji osećaju usled gubitka.

- Ne treba životinjama pripisivati ljudske osobine - kaže dr Marijana Vučinić, profesor na predmetu ponašanje, dobrobit i zaštita životinja, na Fakultetu veterinarske medicine. - Kroz istoriju pas je, kao socijalno biće, uvek bio vezan za svog vlasnika i dom. Iako čovek nema potrebu za čoporom, kod pasa je potreba za vođom koji ga čuva, hrani i zabavlja opstala do danas. Postoje brojne teorije i teze koje pokušavaju da potvrde postojanje osećanja kod pasa, međutim, to nije ljubav, već je stvar prirode, odnosno, kada pas od nekoga dobija hranu i pažnju, on će tom čoveku biti bezuslovno naklonjen.

Naša sagovornica objašnjava da je ponašanje Hačika i Kapitana uslovljeno nagonom zbog gubitka "vođe čopora", pa se ovakve dirljive priče često ponavljaju. Koliko će pas biti privržen čoveku, zavisi od toga kakav je vlasnik bio prema njemu.

Na televizijskim kanalima posvećenim životinjama često se emituju dokumentarci o psima koji su svojim postupcima spasli živote svojih vlasnika, pa je i ovaj fenomen predmet stalnih istraživanja.

- Psi imaju vomeronazalni organ putem kojeg mogu da "nanjuše" bolesti kao što su dijabetes i kancer, odnosno, da ih predosete - objašnjava dr Vučinić.

Pomoću ovog organa, psi mogu i da razlikuju raspoloženja ljudi, da li su napeti, tužni, srećni... Takođe, osećaju kako su ljudi raspoloženi i na osnovu dodira, odnosno, kada je dodir jači nego uobičajeno, onda i oni promene svoje ponašanje, menjaju položaj, reže i bune se.

Čovekov najbolji prijatelj oseća i nervne tenzije, pa će vaš ljubimac tačno znati da li ste relaksirani, a čak i kakav ste čovek, jer je istinita tvrdnja da psi "nanjuše" dobre i pozitivne ljude.

NE VIČITE NA DECU PRED MEZIMCEM

Još jedna tvrdnja koja se pokazala kao istinita, jeste da su psi privrženi deci i da biološki osećaju da treba da ih zaštite.

- Kada neko u prisustvu psa viče na dete, on će najverovatnije početi da reži i laje, a ukoliko čovek preteći podigne ruku ka detetu, često se dešava i da ga pas ugrize - objašnjava dr Marijana Vučinić. - Nagon da štite decu psima se prenosi genetski.

Foto: freedigitalphotos.net

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

13 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: