Most sa kog je 600 pasa izvršilo samoubistvo

Teško je i zamisliti da životinje poput pasa mogu da izvrše samoubistvo. Ipak, to se dešava i to na nekim mestima češće nego na drugim.

Izvor: Problempets.co.uk

Četvrtak, 11.09.2014.

14:06

Default images

Foto: Les Chatfield / Flickr.com

Sa jednog mosta u Škotskoj do danas je samoubistvo izvršilo više od 600 pasa, a razlog za to nikom nije poznat.

Među onima koji su s mosta u Overtaun u selu Milton skočili pravo u smrt, najviše je rasa dugih njuška: labradora, kolija i retrivera.

Dorin Graham iz Škotskog udruženja za sprečavanje okrutnosti nad životinjama ovaj fenomen naziva „misterijom koja slama srce“.

„Ovde ima mnogo vlasnika pasa koji su izvršili samoubistvo i koji žele da saznaju zašto se to desilo“, kaže ona.

Prvi incidenti ovog tipa zabeleženi su između 1950. i 1960. godine, kada se dešavalo da bar jedan pas godišnje izvrši samoubistvo. Selom se pročula priča kako su prolaznici videli pse koji su prelazeći most odjednom promenili pravac i skočili u vodu. Meštani tvrde da su neki psi preživeli pad, ali su se odmah po oporavku ponovo vraćali na most i skakali u smrt.

Da li psi namerno skaču u smrt?

Vlasnici pasa iz ovog kraja uglavnom izbegavaju da svoje ljubimce prevode preko mosta, ali su ipak angažovali specijaliste da istraže ovaj fenomen i reše misteriju jednom za svagda.

Pre toga, zvali su čak i vidovnjake koji su tvrdili da je baš na tom mestu u Škotskoj najtanja linija između „onog“ i „ovog“ sveta, pa da psi kao osetljive duše, češće bivaju privučene na „onu“ stranu.

Međutim, veterinar i specijalista za ponašanje životinja Kendal Šepard ima mnogo prihvatljivije objašnjenje.

Ona kaže da i psi, kao i ljudi, mogu da pate od psihoza i depresije, a neke australijske studije pokazale su da psi čak mogu da „upiju“ negativnu energiju i loše raspoloženje od ljudi.

Inače, Damberton regija, kojoj most pripada, mesto je ekonomskog ponora već više godina i obično se smatra jednim od najdepresivnijih mesta u Britaniji.

U poslednjih nekoliko godina, broj samoubistava među odraslom populacijom porastao je za 200 procenata i među vodećim je uzročnicima smrti.

Međutim, niko od vlasnika pasa koji su skočili sa mosta nije imao epizode želje za samoubistvom niti naročito izraženu depresiju.

U konačnom pokušaju da se misterija reši, psiholog pasa dr Dejvid Sends otišao je u Damberton kako bi i sam video most i to iz životinjske perspektive. U tome mu je pomogla keruša Hendriks, koja je na mestu sa kog su psi najčešće skakali postala neuobičajeno napeta.

Pošto je bila u poznim godinama, Hendriks nije mogla da skoči, ali dr Sends tvrdi da je nešto očigledno privuklo njenu pažnju.

Sends je zatim konsultovao i stručnjake koji se bave akustikom, jer se pretpostavljalo da obližnja nuklearna baza Faslejn možda emituje neke zvuke koje čuju samo psi i zbog toga reaguju tako neuobičajeno.

Međutim, nikakvi neobični zvuci nisu detektovani. Ono što je otkriveno su gnezda miševa i kuna, pa čak i veverica.

Naučnici su onda proverili koji od mirisa tih životinja najviše privlači pse, pretpostavljajući da ih je njihov njuh naterao da skoče s mosta. Rezultati su ih iznenadili.

Od deset ispitanih pasa, samo dva nisu pokazala nikakvo interesovanje za mirise životinja, dok je čak sedam biralo miris kune.

Da li su kune možda krive?

Kune imaju moćne analne žlezde kojima obeležavaju tragove gde god da pođu, a taj miris očigledno je neodoljiv psima.

To bi objasnilo zašto su se svi slučajevi smrti pasa dogodili u sunčanim i suvim danima, koji su veoma retki u ovom kraju, jer tada miris kuna nije razređen vlagom.

Ipak, zašto psi tako nepromišljeno prate njihov trag?

Dr Sends smatra da je pogled s mosta iz perspektive psa prilično zamagljen zbog debelih zidova, a pošto je napravljen od granita, do njih ne dospeva ni mnogo zvukova. To znači da njuh postaje dominantan i da se psi oslanjaju gotovo isključivo na njega.

Ipak, to ne objašnjava zašto su se sve smrti dogodile kod poslednja dva stuba sa desne strane. Dok se ne pronađu adekvatni odgovori, mnogi vlasnici pasa izbegavaće ovaj „ukleti“ most.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

24 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: