Sreda, 15.05.2013.

15:10

Psi i ljudi su zajedno evoluirali?

Psi su mnogo više od čovekovih najboljih prijatelja. Oni su možda i naši saputnici na evolutivnom putovanju, pokazala je nova studija.

Autor: Live Science

Podrazumevana plava slika

Istraživanjem je utvrđeno da su se psi odvojili od sivih vukova pre oko 32.000 godina, a od tada su mozgovi i organi za varenje domaćih pasa evoluirali na sličan način kao ljudski.

Otkrića upućuju na drevno poreklo pripitomljavanja, starije nego što se ranije mislilo. Takođe, ona upućuju da je okruženje najviše uticalo na evoluciju čoveka i pasa.

“Pripitomljavanje se obično povezuje sa velikim povećanjem gustine stanovništva, a ta ‘gužva’ najviše je uticala na promene obe vrste”, piše u izveštaju objavljenom u žurnalu Nature Communications.

Prvo pripitomljavanje

Nije poznato kada su se vukovi transformisali u najbolje čovekove prijatelje, pa je taj datum predmet oštre debate. Drevna lobanja slična psećoj otkrivena u Sibirskim planinama ukazuje da su prvi psi pripitomljeni pre 33.000 godina i to iz redova sivih vukova.

Međutim, genetska analiza pokazala je da su u Kini psi odomaćeni pre “svega” 16.000 godina. U svakom slučaju, većina istraživača se slaže da prijateljstvo ljudi i pasa traje barem 10.000 godina. Neke studije upućuju da su divlji psi na jugu Kine prvi koji su postali “domaći”.

Kako bi bolje razumeli ovaj proces, Guo dong Vang, istraživač genetike na Kineskoj akademiji nauka i njegove kolege analizirali su DNK četiri siva vuka, tri originalne kineske rase pasa i nemačkog ovčara, belgijskog malinoa i tibetanskog mastifa.

DNK upućuje da su se sivi vukovi odvojili od originalnih pasa pre oko 32.000 godina.

“Kineski psi možda predstavljaju kariku koja je nedostajala u opisivanju pripitomljavanja”, kažu naučnici.

Od tad, pseća evolucija tekla je postepeno i nije bilo značajnih i naglih promena u broju pasa u to vreme, što znači da su oni postepeno pripitomljavani, nakon mnogo godina lešinarenja.

Paralelna evolucija

foxypar4 / Flickr.com
Naučnici su poredili odgovarajuće gene kod pasa i ljudi i otkrili da se i jedna i druga vrsta podvrgla sličnim promenama gena odgovornim za varenje i metabolizam, poput onih koji određuju prenos holesterola.

Ove promene posledica su drastične promene u unosu biljne odnosno hrane životinjskog porekla.

Tim je takođe otkrio da je i evolucija odeđenih delova mozga takođe tekla paralelno.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

28 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: