Jagodina: Azil za pse sa podnim grejanjem

Grad Jagodina, koji je pre tri godine otvorio savremeno prihvatilište za pse, a pola godine kasnije dobio i Strategiju o zbrinjavanju napuštenih životinja, znatno je smanjio broj pasa lutalica na ulicama što je problem gotovo svih gradova u Srbiji.

Izvor: Tanjug

Nedelja, 29.11.2015.

12:40

Default images
Foto: Thinkstock

Azil se nalazi izvan grada, na površini od oko pola hektara, a prostor za smeštaj životinja ima podno grejanje, klima uređaje, veoma dobro opremljenu Veterinarsku ambulantu, kapaciteta je 200 životinja.

Izgrađen je po evropskim standardima i propisima, ispunjava stroge ekološke i veterinarske zahteve, izgradnja azila je koštala 12.000.000 dinara, ističu u Gradskoj upravi. Pasa lutalica je znatno manje na ulicama a to znači da je manje i opasnosti, ne samo kada su u pitanju napadi na građane već i kada je reč o prenošenju nekih bolesti koje su zajedničke psima i ljudima, izjavio je Tanjugu autor "Strategije za zbrinjavanje napuštenih životinja" doktor veterinarske medicine Vladimir Jovanović.

Predsednik Skupštine grada Dragan Marković - Palma, je u jednoj ranijoj izjavi istakao, da pasa lutalica na ulicama Jagodine gotovo ne bi ni bilo ali "neodgovorni ljudi iz susednih opština dovoze pse i ostavljaju u Jagodinu jer znaju da Jagodina ima savremeni azil za pse". Zoohigijenska služba Jagodine, radi od 7 do 23 sata, u proseku godišnje "ima oko 250 intervencija vezanih za Prihvatilište za napuštene životinje".

Na intervenciju ide po pozivu građana, po nalogu komunalne i veterinarske inspekcije, policije. U Jagodini ima oko 10.000 registrovanih vlasničkih pasa.

Zavodu za javno zdravlje u Ćupriji se godišnje, u proseku, prijavi oko 600 grđana sa područja Pomoravskog okruga zbog ugriza pasa, potvrđeno je Tanjugu u toj ustanovi. Pitanje napuštenih pasa u gradovima Srbije je "ozbiljan javni problem koji se može rešiti samo planskom, organizovanom i kontinuiranom akcijom svih zainteresovanih strana u društvu kroz jasno osmišljenu strategiju i plan hvatanja pasa lutalica", objasnio je Jovanović.

Nije mali broj opština u Srbiji, koje za odštetu građanima zbog ugriza pasa lutalica, daju polovinu budžeta, ocenio je on. Uz podsećanje da je napuštanje životinja osnovni način nastajanja pasa lutalica, Jovanović je dodao da tome doprinosi "i veliki reproduktivni potencijal ovih životinja".

"Glavni cilj Strategije i svih aktivnosti je smanjenje populacije pasa lutalica, kao i kontrola postojeće, pa samim tim i otklanjanje negativnih posledica njihovog prisustva na ulici", rekao je Jovanović.

Strategija uključuje sterilizaciju i kastraciju uličnih i vlasničkih pasa, vakcinaciju, registraciju svih kućnih ljubimaca i uličnih životinja, edukaciju građana, veterinara, pravnu regulativu...

"Uklanjanjem pasa lutalica sa javnih površina i smeštaj u prihvatilišta otklanja se opasnost od ujeda a samim tim izbegava i plaćanje naknada oštećenim građanima, sterilizacijom brojnost populacije pasa i mačaka se stavlja pod kontrolu i utiče na stvarnje zdrave populacije, mikročipovanjem se ustrojava njihova evidencija a antirabičnom (protiv besnila) vakcinacijama nestaje opasnost od širenja besnila stoodsto smrtonosne antropozoonoze", rekao je Jovanović i napomenuo da se to radi i u Veterinarskoj ambulanti azila u Jagodini.

Veterinari Jagodine sprovode i program "Uhvati, steriliši i vrati" i čipovane pse sa "žutim minđušama u uhu" vraćaju na ulicu. Psi sa "žutim minđušama" su veterinarski obrađeni i nisu opasni po građane, tvrde veterinari.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

13 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: