Inicijativa da jedna od ulica ponese ime Jovana Ćirilova

U obrazloženju inicijative se navodi da je Jovan Ćirilov jedan od najznačajnijih kulturnih radnika koji je iza sebe ostavio drame "Soba za četvoricu", "Dom tišine", "Dečak i violina", "Begunci", "Vreme, oganj i čovek", radio-drame "Vetroviti drumovi", "Ponoćni susreti", "Perpetuum mobile", "Saputnik", scenarija za filmove "Pravo stanje stvari", "Štićenik", "Kuda posle kiše".

Autor je i romana "Neko vreme u Salcburgu", "Svi moji savremenici", "Majke poznatih", zbirki kolumni "Reč nedelje", "Sa rukama u džepovima", zatim "Rečnika novih reči", "Rečnika pesničkih slika", "Novog rečnika novih reči", "Srpsko-hrvatskog rečnika varijanata/inačica", antologija "Najkraće drame na svetu", "Pre i posle gneva", "Pre i posle Kose", "Kratke, kraće i najkraće drame na svetu"…

Jovan Ćirilov nas je napustio 16. novembra 2014. godine u svojoj 83. godini, a za svoj rad dobio je dve Sterijine nagrade za novinsku pozorišnu kritiku i za naročite zasluge na unapređenju pozorišne umetnosti, Statuetu Joakim Vujić, Nagradu Fondacije Braća Karić za publicistiku, Oktobarsku nagradu grada Beograda za životno delo, Orden viteza umetnosti i književnosti Francuske, Sretenjski orden trećeg stepena Republike Srbije.

Pored doprinosa razvoju jugoslovenske i srpske kulturne scene, Ćirilov je, kako ističu organizatori "Merlinka" festivala, zaslužan i za poboljšanje položaja LGBT populacije, naročito kada je u pitanju dekriminalizacija homoseksualnosti.

"Smatramo da je Ćirilov ostavio neizmeran trag u srpskoj kulturi i da zaslužuje da mu se grad Beograd oduži na ovaj simboličan način, imenovanjem ulice. Za ovu inicijativu zatražili smo podršku Ministarstva kulture i informisanja i Sekretarijata za kulturu grada Beograda, a takođe ovim putem pozivamo kulturne institucije da podrže našu inicijativu", stoji u saopštenju.