Delo o kojem se priča: Održana promocija knjige "Dijanina lista"

Na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu na štandu Samizdata B92 održana je promocija knjige „Dijanina lista“, austrijskog autora Vilhelma Kuesa, koja je ubrzo po objavljivanju na srpskom jeziku izazvala veliko interesovanje čitalaca.

Kultura

Izvor: B92

Četvrtak, 23.11.2017.

18:15

Delo o kojem se priča: Održana promocija knjige

Knjigu, koja je originalno objavljena u Austriji na nemačkom jeziku tek nekoliko meseci pre nego što će biti prevedena na srpski jezik, autor je žanrovski svrstao u „romansiranu biografiju“. Reč je o biografiji Dijane Budisavljević, rođene Obeksler, koja je zaslužna za akciju spasavanja više od 12.000 srpske dece iz ustaških logora tokom Drugog svetskog rata.

PROČITAJTE JOŠ: Ko je bila Dijana Budisavljević?

Tokom trodnevnog boravaka u Beogradu autor je bio gost brojnih medijskih kuća, što je i dovelo do možda jednog od najznačajnijih, a sigurno najemotivnijeg susreta koji je autor imao tokom svoje posete.

Nije neuobičajeno da na potpisivanjima knjiga čitaoci autoru donesu neki poklon – suvenir, knjigu, ili nešto slično.

Na štand Samizdata B92 došao je stariji gospodin noseći papir brižljivo spakovan u prozirnu foliju. „Oprostite, kupio sam knjigu, pa sam doneo i, eto, jedan poklon za autora“, rekao je gospodin...

„Ako nije problem... Ovo je, vidite, fotokopija naravno, uzeo sam je iz beogradskog muzeja žrtava genocida, a vidite gore, oni su to pozajmili iz zagrebačkog arhiva, vidite gore ovaj pečat... ovo je deo liste, deo spiska Dijane Budisavljević iz avgusta ’42. na kom su izdvojena deca ispod šest godina za transport... evo, dole je njen potpis... Dijana Budisavljević... a ovde…“ dok mu glas sve jače drhti, gospodin okreće papir i upire prstom na ime na vrhu, „ovde stoji moje ime i prezime.“
Vilhelm Kuehs je zbunjeno gledao u list papira dok je slušao objašnjenje ovog čoveka: Dušan Jerinić, koji se nalazio ispred njega, bio je jedno od dece koju je Dijana Budisavljević spasla iz ustaških logora i pružila mu šansu za život.
„Upravo sam o tom transportu pisao u jednom od poglavlja!“ rekao je Vilhelm uzbuđeno dok je slušao Dušanovu priču. Do tog dana on nije bio u prilici da upozna nijedno „Dijanino dete“. Nikad nije video ni spisak, niti makar deo spiska koje je Dijana s pažnjom sastavljala znajući da će nakon rata to biti ključno za ponovno ujedinjenje dece sa njihovim porodicama. Kartoteka joj je oduzeta i o njoj se kasnije staralo tadašnje Ministarstvo socijalne politike, a javnosti je danas je nepoznato da li je i u kom obimu sačuvana.

„U zagrebačkom arhivu su mi rekli da ništa nemaju“, objašnjava autor dok priča o svom istraživačkom poduhvatu koji je prethodio pisanju knjige.

Ovaj dirljiv susret završio se sa suzama u očima a Kues je poklon sa zahvalnošću prihvatio.

„Ovo će biti uramljeno i izloženo u mojoj kancelariji!“ ponosno je rekao.

O knjizi i autoru

Dijanina lista priča istinitu priču o izuzetnoj ženi Dijani Budisavljević, koja je tokom Drugog svetskog rata sprovela jednu od najvećih humanitarnih akcija ne samo na tlu podeljene i okupirane Jugoslavije nego i u Evropi pod okupacijom ili dominacijom nacističke Nemačke. Reč je o akciji spasavanja više hiljada srpske dece iz logora Nezavisne Države Hrvatske.

Akcija spasavanja srpske dece iz ustaških logora u svom punom obimu otpočela je posle operacije nemačkih i snaga NDH u Bosanskoj Krajini i na Kozari, u junu i julu 1942. Posle užasnih pokolja tokom same operacije, desetine hiljada osoba svih uzrasta je deportovano u Jasenovac, najveći ustaški koncentracioni logor.

Veliki broj zatočenika je odmah ubijen, dok je jedan broj muškaraca i žena upućen u logore u Nemačkoj ili Norveškoj, direktno ili preko logora na Beogradskom sajmištu. Od žena su pre deportovanja oduzeta deca, čak iako se radilo o sasvim malim bebama. Tako se početkom leta 1942. u ustaškim logorima u Jasenovcu, Staroj Gradiški i okolini našlo više hiljada srpske dece odvojene od roditelja, među kojom je ubrzo nastao pomor od gladi i bolesti. Velika grupa dece je usmrćena otrovnim gasom u logoru Stara Gradiška.

Potpuno uništenje ovih malih zatočenika sprečila je akcija koju je vodila Dijana Budisavljević, tada već sa širokim krugom saradnika.

Odmah nakon rata pripadnici OZNA-e od Dijane Budisavljević oduzimaju kompletnu brižljivo vođenu kartoteku s fotografijama, te joj zabranjuju dalji rad.

Vilhelm Kues je uspeo verno da dočara ono što je bilo osnovno: atmosferu masovnih progona i smrti. Njegova knjiga ima izuzetan značaj za upoznavanje široke javnosti s jednim tako važnim humanitarnim poduhvatom kakav je spasavanje srpske dece iz ustaških logora.

Knjiga Dijanina lista prvobitno je objavljena u autorovoj rodnoj Austriji, a svega nekoliko meseci kasnije objavljen je i srpski prevod knjige u izdanju Samizdata B92.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: