Lagunin književni klub: Žoze Saramago – „Kain“

Novina na našoj književnoj sceni svakako je Lagunin književni klub u okviru kojeg se svakog meseca sa čitaocima diskutuje o važnim piscima i knjigama.

Kultura

Izvor: B92

Četvrtak, 19.03.2015.

10:08

Default images

U „knjiškoj“ atmosferi Delfi Caféa u SKC-u, književna tribina poprima sasvim drugačiju formu, u kojoj i publika biva aktivan učesnik. Prva tribina o kineskom nobelovcu Mo Jenu potvrdila je da Beogradu nedostaje aktivan koncept tribinskog dijaloga. Da bismo se što bolje pripremili za narednu tribinu Laguninog književnog kluba koja će se održati prvog petka u aprilu (3. april u 18 sati), danas predstavljamo jedinog portugalskog nobelovca Žozea Saramaga i njegovu knjigu „Kain“.

„Kain“ je poslednji završeni roman Saramaga kojim se ovaj veliki pisac još jednom vratio verovatno omiljenoj temi religije i Boga. Knjiga je razmišljanje o biblijskom junaku Kainu, „koji jeste ubio svog brata (Avelja) ali koji za mene ne može da bude viđen kao oličenje zla“, rekao je Saramago. Povest pripoveda sam Kain, kao svedok putovanja kroz Bibliju. On iz dna duše mrzi Tvorca koji ga je žigosao mitom o prvom bratoubici u istoriji, čime se Saramago, u svom prepoznatljivom stilu, ponovo narugao crkvi i religijskim predrasudama. Dok ide iz avanture u avanturu, Kainu se Bog sve manje sviđa i zato njih dvojica upadaju u beskrajne polemike koje zvuče komično, a zapravo nose suštinske poruke. Dok pred Kainovim očima nestaje Vavilonska kula u pustinjskom pesku, on zaključuje da je „povest čovečanstva, povest njegovog nesporazuma s gospodom, niti on razume nas niti mi razumemo njega“.

Svaki od Saramagovih romana je alegorija za sebe, priča ili metafora o nekoj velikoj temi, ali i o savremenim pojavama, ličnostima ili institucijama.

Žoze Saramago rođen je 1922. godine u siromašnoj seljačkoj porodici bezemljaša. Mukotrpno se školovao i završio mašinbravarski zanat u srednjoj tehničkoj školi u Lisabonu, gde se njegova porodica preselila kad je Saramagu bilo dve godine. Radio je kao automehaničar, referent u Zavodu za socijalno osiguranje, novinar, prevodilac, književni kritičar, kolumnista i urednik u više portugalskih dnevnih listova. Svoj prvi roman „Zemlja greha“ objavio je 1947. Posle toga, do 1966, nije prisutan na portugalskoj književnoj sceni. Pristupio je Portugalskoj komunističkoj partiji 1969. Prilikom posete Beogradu, Saramagova udovica Pilar del Rio u jednom intervjuu istakla je da „Saramago jeste bio komunista, ali je bio poseban tip komuniste. On je sam sebe definisao kao ‘hormonskog komunistu‘ i verovao je u oslobađajuću snagu komunizma. Ipak, njegov komunizam je prvenstveno bio forma antifašizma.“

Saramago je kao zamenik direktora jutarnjeg dnevnika „Diário de Nóticias“ smenjen posle vojnog puča 1975. i otad se potpuno posvetio književnosti.

Posle napada i cenzure portugalskih konzervativnih vlasti na roman „Jevanđelje po Isusu Hristu“, 1991. godine, koje su sprečile njegovu kandidaturu za Evropsku književnu nagradu, odlazi u dobrovoljni egzil na Kanarska ostrva.

Žoze Saramago je 1995. godine dobio Kamoišovu nagradu, najprestižniju nagradu za pisce portugalskog književnog izraza. Godine 1998. postao je prvi portugalski pisac dobitnik Nobelove nagrade za književnost. Preminuo je 2010. od posledice upale pluća.

Izdavačka kuća Laguna u okviru „Projekta Saramago“ objaviće 17 odabranih dela Žozea Saramaga, od kojih neka i prvi put na srpskom jeziku („Kain“, „Smrt i njeni hirovi“, „Helebarde, helebarde, kremenjače, kremenjače“, „Sa tla uzdignuti“, „Kameni splav“ i dr.)

„Kain“ će do 3. aprila, tj. do tribine, biti na popustu od čak 30% u svim knjižarama Delfi i Laguninom klubu čitalaca u Resavskoj 33.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 5

Pogledaj komentare

5 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: