Samizdat: Predstavljanje "Dnevnika Velikog rata"

O knjizi čiji naslov na nemačkom jeziku glasi "Der Große Krieg. Der Erste Weltkrieg im Spiegel der serbischen Literatur und Presse" i koju je prvobitno objavio austrijski izdavač "Promedia Verlag", iz Beča, govoriće Mile Bjelajac i autorka, a tekstove će čitati glumac Tihomir Stanić.

U muzičkom delu programa učestvuju Ahmet Lekić, violinista, i Dejan Crvenčanin, gitarista. Knjiga je izašla iz štampe u martu 2014. godine na nemačkom jeziku, a prva promocija održana je na Sajmu knjiga u Lajpcigu (13-16. mart) na više tribina.

Austrija je uvrstila knjigu u izbor svojih zvaničnih prezentacija na tom sajmu. Knjiga je do sada predstavljena u Beču: u Aktionradiushausu, Magistratu grada Beča, Centralnoj biblioteci grada Beča i Ministarstvu nauke Austrije.

Knjiga je predstavljena i u Hamburgu, Berlinu, Frankfurtu, Šapcu i Loznici (9. 6.). Odmah po kataloškoj najavi knjige u januaru 2014. izdanje je izazvalo veliku pažnju i interesovanje stručnjaka i medija u Austriji, Nemačkoj, Srbiji i Hrvatskoj.

Autorka Gordana Ilić Marković (1964). rođena je u Zenici, a maturirala je u gimnaziji u Šapcu. Studirala je klasične nauke na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i japanologiju i slavistiku na Univerzitetu u Beču.

Predaje na Odseku za slavistiku Univerziteta u Beču. Objavila je radove iz sledećih oblasti: metodika nastave stranog jezika, višejezičnost, jezička politika, čitalačka kompetencija, južnoslovensko-austrijske jezičke i kulturne veze. Aktivno je učestvovala u osmišljavanju i realizaciji mnogobrojnih interkulturalnih projekata. Ovo je njen prvi naslov preveden na srpski jezik.

Značaj knjige prepoznalo je i srpsko Ministarstvo kulture i informisanja , koje je podržalo knjigu kroz "Program obeležavanja sto godina od Prvog svetskog rata". Direktorka beogradskog Instituta za književnost i umetnost, dr Vesna Matović, napisala je da je "koncepcija Ilić Marković bila da u ovoj knjizi uporedo objavi književne i novinske tekstove, dnevničke zapise i pesme, diplomatsku prepisku i ratna sećanja, što se pokazalo kao uspešno".

"Stvorena je gusta mreža svedočenja sa ratišta i iz ratnog zaleđa (iz okupiranog Beograda, Šapca, Soluna, sa Krfa, iz Bizerte, Pariza, austrougarskih logora)", primetila je dr Matović i dodala da je "autorka smatrala sve tekstove podjednako relevantnim i izbegla je podelu na centar i periferiju, što je omogućilo da se tekstovi međusobno sučeljavaju, ukrštaju, podudaraju ili sukobljavaju".

"Prisustvo drugog, suparničkog pogleda i izvora, pokazalo se posebno važnim u segmentu rata koji se odvijao van fronta, gde nisu bile sukobljene vojske, već nacionalni i kulturni identiteti. To je bio prostor 'kulturnog rata' u čijem središtu su se našli srpski jezik i ćirilično pismo", zaključila je dr Matović.

Prof. dr Dušan Ivanić, sa beogradskog Filološkog fakulteta, napisao je da je ova knjiga "višestruko srećan, pogođen odziv godišnjici, potrebi kulture pamćenja da ne zaboravi znamenite događaje iz prošlosti, da simbolički (u vidu pisane riječi) podigne, ili obnovi, ili posjeti spomenike toga doba. U neprekidnoj borbi između istorije i savremenosti, ovakve knjige pomažu da se uspostavi barem privremena ravnoteža, barem iz pijeteta prema stradalima".

"Autorka nije birala svjedočanstva slave, već stradanja. Nije slučajno što je svoj predgovor izboru tekstova naslovila 'Izbegavah setiti se', prvom rečenicom iz proze Viđenje 1915. Momčila Nastasijevića", primetio je prof. Ivanić i zaključio da je "vrlina knjige što je spojila izvore različitog tipa i što je vezana za različite oblasti: književnost i štampu, plakate, vijesti / komentare, poeziju i prozu, memoarske spise i dnevničke bilješke", zabeležio je Ivanić.

"Nema u srpskoj istoriji takvog spoja pobjeda i poraza, poraza i pobjeda, ni takvih stradanja kakva su se desila u Prvom svjetskom ratu", konstatovao je on.

Istoričar prof. dr Milan Ristović sa beogradskog Filozofskog fakulteta je ovo delo opisao kao "snažnu i upečatljivu sliku rata i ljudskih sudbina". "Pisci, novinari, slikari, vojnici, diplomate svedoče o sudbinskom potresu koji je u četvorogodišnjem ratnom pokolju zbrisao Evropu belle epoque i izmenio ne samo njenu političku kartu, već je slično uticaju ratne psihoze na vojnike u rovovima, preoblikovao shvatanja savremenika o ulozi, smislu i mestu umetničkog stvaranja, njihov odnos prema politici, ideologiji i humanizmu", napisao je Ristović.

Prema njegovom mišljenju, "dokumentarni materijal u izboru priređivača, uvodni tekst, prilozi istoričara Mileta Bjelajca i Antona Holcera, naučni aparat, ilustracije, hronologija, biografske beleške, čine knjigu, pisanu izvorno za nemačko govorno područje, i te kako zanimljivom i potrebnom srpskim čitaocima. Ona upozorava na snagu istorijskog i kulturnog zaborava, podstiče na razmišljanje o odnosu umetničkog stvaranja i ratnog razaranja, otvara mogućnost za složenije viđenje istorijskog iskustva i prosuđivanje o njemu", zaključio je prof. Ristović.