Fondacija za zaštitu istorijskog nasleđa ima za cilj da donacijom najsavremenije tehnike i softwera spreči dalje zanemarivanje, propadanje i uništavanje bogatog kulturno-istorijskog nasleđa BiH i u direktnoj saradnji sa institucijama kulture omogući očuvanje istih.
Inicijalna donacija je omogućena u periodu od tri godine.
Svečanoj promociji i najavi projekta prisustvovali su dr Džejms Lijon, istoričar i osnivač Fondacije za zaštitu istorijskog nasleđa, mr. sc. Nadina Grebović-Lendo, koordinatorka projekta za digitalizaciju Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, i Elma Hašimbegović, direktorka Historijskog muzeja BiH.
Događaju su takođe prisustvovali i izvršni direktor Fondacije Kristofer Benet, direktorka za razvoj dr Valeri Peri i tehnički direktor Džim Maršal.
Istorijski muzej Bosne i Hercegovine je treća najstarija muzejska institucija u Bosni i Hercegovini. Od osnivanja 1945. godine se bavi prikupljanjem, proučavanjem, čuvanjem, promocijom i prezentacijom istorije Bosne i Hercegovine od srednjeg veka, preko osmanskog, austro-ugarskog perioda, i perioda XX veka sve do danas, i kulturno-istorijskog nasleđa svih njenih naroda.
U toku skoro sedamdeset godina postojanja Muzej je prikupio i brine se za 400.000 muzejskih eksponata koji su pohranjeni u muzejskim zbirkama: Zbirka arhivske građe, Zbirka fotografija, Zbirka trodimenzionalnih predmeta, Zbirka umetničkih dela, Stručna biblioteka i Dokumentacioni centar, i specijalno Odeljenje istorije umetnosti – Marian Venzel.
Ova zbirka formirana je iz zaostavštine američke istoričarke umetnosti Marian Wenzel i sastavljena od specijalizovane biblioteke istorije umetnosti, fotografija, njenih studija, spisa, umetničkih dela i dr., a za javnost je otvorena u junu 2010. godine.
Fondacija za zaštitu istorijskog nasleđa je interdisciplinarna platforma čiji je fokus na očuvanju kulturno-istorijskog nasleđa regiona. Osnovana je u januaru 2014. godine, a njen osnivač je istoričar Džejms Lijon koji je još pre tri godine započeo proces digitalizacije u bh. arhivima retkih i starih dokumenata iz 14. veka, sultanskih virmana, dokumenata iz vremena Habsburgovaca, Kraljevine Jugoslavije i retkih dokumenata na bosančici, piše bh. novinska agencija Patria.
Fondacija je stvorena kao odgovor na višedecenijski zanemarivanu potrebu da se očuvaju i promovišu kulturni identiteti svih naroda i etničkih i religijskih grupa regiona, kao i da se time omogući povezivanje sa lokalnim, regionalnim i internacionalnim obrazovnim, istraživačkim i kreativnim centrima.
Dr Džejms Lajon je ugledni politički analitičar i istoričar čiji se slučajni prvi susret s nekadašnjom Jugoslavijom, pre tridesetak godina, pretvorio u neraskidivu i turbulentnu ljubavnu vezu s balkanskim prostorima, gde i provodi poslednjih osamnaest godina svog profesionalnog života.
U izdanju Samizdata B92 objavljen je i roman Džejmsa Lajona "Popljubac leptira" u prevodu Tanje Milosavljević. Foto: Image courtesy of
adamr at FreeDigitalPhotos.net
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare