Nova izdanja Kreativnog centra

U izdanju Kreativnog centra objavljena su dva nova naslova - "365 jezičkih crtica za sve oni koji žele da govore i pišu pravilno" Violete Babić – kratke, duhovite i zanimljive priče o jezičkim problemima, kao i "Lovac na maslačke" Vesne Aleksić – roman koji pokreće mnoge važne aktuelne teme (deca i moderna tehnologija, razvodi roditelja, hraniteljske porodice, usamljenost), a koji je zapravo nežna priča o prijateljstvu i nezaobilazno štivo za svakog roditelja.

Kultura

Izvor: B92

Petak, 08.08.2014.

15:39

Default images

U izdanju Kreativnog centra nedavno je objavljena knjiga Violete Babić 365 jezičkih crtica – za sve one koji žele da govore i pišu pravilno, koju je ilustrovao Dušan Pavlić. Knjiga je dočekana s velikim interesovanjem publike i čitalaca, što nije ni čudo budući da autorka Jezičke crtice već skoro dve godine objavljuje svakog jutra na svojoj stranici na Fejsbuku.

Ideju za pisanje crtica autorka je dobila gledajući televiziju, slušajući sportske komentatore i voditelje raznih zabavnih emisija, čitajući novine i hvatajući u prolazu pogrešan govor sugrađana – u beogradskim autobusima, na ulici, na pijaci. Pošto je stručnjak za srpski jezik, oduvek je pratila govor svih onih s kojima svakodnevno dolazi u kontakt, pa je odlučila da se uhvati ukoštac s nepravilnostima koje se šire srpskim jezikom i s pravopisnim greškama koje mnogi i ne primećuju ili čak za njih i ne misle da su greške. Poželela je da podeli svoje znanje i dugogodišnje lektorsko iskustvo i da bar malo doprinese poboljšanju jezičkog izražavanja i korišćenju književnog jezika u svakodnevnom životu. Zato je svakog dana pisala kratku, zanimljivu i duhovitu pričicu iz života – crticu – o jednom jezičkom problemu ili o više njih.

Od tih jezičkih crtica s Fejsbuka nastala je knjiga namenjena svakome ko želi da govori i piše pravilno, knjiga za svaki dan – 365 jezičkih crtica!

Violeta Babić rođena je 1953. godine u Beogradu. Diplomirala je na grupi za srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Dvadeset pet godina radila je u Institutu za srpski jezik na izradi Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika. U Kreativnom centru zaposlena je kao lektor i urednik pojedinih izdanja. Autor je knjiga Moj prvi slikovni rečnik srpskog jezika, Knjiga za svaku devojčicu, Beležnica za svaku devojčicu, Knjiga za svakog dečaka, Beležnica za svakog dečaka, Knjiga za devojke … i njihove momke, Menopauza – Knjiga za svaku ženu i 365 jezičkih crtica u izdanju Kreativnog centra. Živi u Beogradu s mužem i sinom.
"Lovac na maslačke" napisala je Vesna Aleksić, a ilustrovao Aleksandar Zolotić.

"U našoj kući nema televizora. To nije zato što smo siromašni, pa ne možemo da ga kupimo. Nije to u pitanju, ovako počinje Lovac na maslačke, roman namenjen mlađim osnovcima. Neki novi klinci dobili su svoje klince i kao roditelji nalaze se pred veoma teškim zadatkom – kako zaštititi decu od čuda moderne tehnologije, koja brste njihovu igru, druženje, odrastanje i celokupno detinjstvo. Pored tog važnog izazova, odrastanje nosi uobičajene drame kroz koje se lakše prolazi kada se umesto virtuelnih prijatelja imaju oni pravi! Hraniteljske porodice, razvodi roditelja, policijske patrole pred osnovnim školama, tableti, „pametni“ telefoni, usamljenost, predrasude i netolerancija prema različitosti predstavljaju milje u kojem današnja deca žive.

Uprkos svemu tome, ovo je nežna priča o prijateljstvu i nezaobilazno štivo za svakog roditelja koji se trudi da bude što bolji!"

Maša se ne boji ničega – ni mraka, ni oluje, ni miša, ni zmije. Ona ima samo jedan veliki strah, o kojem ne sme nikome ništa da kaže, čak ni mami.oji se da će zaboraviti tatu, koji ju je naučio da lovi maslačke. Mašin najbolji drug zove se Janko i sedi s njom u klupi. On je u početku bio pomalo neobičan. Bio je strašno ljut i nije želeo ni sa kim da razgovara, čak ni s Mašom. Uz pomoć mama Senje, teta Dragojle i jedne dobre učiteljice Maša i Janko će pobediti svoje strahove i naučiti mnogo toga o ljubavi i prijateljstvu.

Vesna Aleksić napisala je preko dvadeset knjiga za decu, među kojima su najpoznatije Mesečev dečak, Zvezda rugalica, Ja se zovem Jelena Šuman, Marija Modiljani, Licitacija vetra. Za svoja dela dobila je sve naše najznačajnije književne nagrade: nagradu Neven 1997, nagradu Politikinog Zabavnika 1998, nagradu Rade Obrenović 1999, kao i nagradu Zmajevih dečjih igara za celokupno delo 2004. godine.

Piše i drame, putopise, književne kritike. Kaže da pišući traga za najvećom tajnom – kako odrasti, a ne izgubiti dete u sebi.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: