Udah/Izdah Nade Kolundžije u okviru Lasciar Vibrare

U okviru Festivala savremene umetničke i elektronske muzike Lasciar Vibrare 2014 nastupiće poznata pijanistkinja Nada Kolundžija, i izvesti dela Gurdžijeva, De Hartmana, Vilijama Dakvorta, Erika Satija, Skota Pendera, Arvo Perta, Galena H. Brauna, Antona Batagova, Tobija Tvajninga i Jakoba Ter Velthousa.

Kultura

Izvor: Piše: Miona Škrboviæ

Petak, 19.12.2014.

13:35

Default images

Koncert, naslovljen kao Udah/Izdah, će se održati u subotu 20. decembra u 21 sat u Velikoj sali Doma kulture Studentski grad, a ulaz je besplatan.

Da li biste mogli da pojasnite publici naziv koncerta, Udah/Izdah?

Udah izdah je naziv filma za koji je muziku napisao Anton Bagatov i čiji valcer sviram. Nazivom skrećem pažnju da udah izdah. Udah izdah je naš život, naša kuća. Muzička linija takođe mora da diše da bi živela. Ako to ne radi, ostaje samo notni zapis na papiru.

Šta publika može da očekuje da čuje na Vašem predstojećem koncertu, koji će biti održan u okviru Festivala savremene umetničke i elektronske muzike Lasciar Vibrare?

Najbolje je da ne očekuje ništa. Ja svoj program doživljavam ovako: Gurdžijev me “povuče” u ton, odmah, Pert obasipa lepotom, Braun je dramaturski uzbudljiv, Jakob TV - tu sam kao sluga traci sa kojom sviram, preciznost, preciznost!!! Batagov kao da kaže – klavir je divan, tri tanga, potpuno različita i svaki za sebe divan. Tvajning je uspeo da napiše veoma šarmantan Satijev bluz za klavir i klavir igračku.

Kakvu ulogu u Vašim nastupima ima sviranje manje konvencionalnih instrumenata, da li gajite posebnu ljubav prema njima, pa tako birate program?

Ne! Oni su, ako su samostalni, vrlo ograničeni u svojim mogućnostima. Od svih kompozicija jedino Kejdzu je pošlo za rukom da napiše svitu za klavir igračku koja je fenomenalna. Bar, koliko je meni poznato…

Na čemu se bazira Vaše interesovanje za savremenu umetničku muziku?

Pa, otkud ljudima interesovanje za bilo šta. Nekog interesuje da istražuje Severni pol, arheolozi istražuju ostatke civilizacije, neko je lud za barokom, ja za onim sto se u muzici događa danas. Uvek ima nešto da se čuje, nešto da se vidi ... Džon Kejdž.

Georgij Ivanovič Gurdžijev je izvršio snažan uticaj na mnoge savremene mistike, umetnike, pisce i mislioce. Da li je imao uticaj i na Vaše sviračko usmeravanje?

Ne!

Pratite inovativne načine umetničkog izraza. Bili ste umetnički direktor Art of sounds, prvog međunarodnog festivala elektronske višemedijkse umetnosti.
Teško je odoleti izazovima koje savremena tehnološka sredstva pružaju umetniku da proširi svoje ideje. Zelela sam da ovaj festival bude mesto gde ćemo pratiti šta se događa u višemediskoj umetnosti u svetu. Nisam mogla da ga nastavim bez podrške naših institucija kulture.

Američki kompozitor Galen Brauna, čija ćete dela izvoditi na festivalu, posebno interesuje rad sa kamernim ansamblima u kombinaciji sa elektronikom. Da li ste imali priliku da se upoznate sa njegovim stvaralaštvom u direktnom kontaktu sa njim?

Ne. Sve je bio sticaj okolnosti. U mojim traganjima za novim delima, naišla sam na njegovu kompoziciju čiji snimak je bio dostupan. Pisala sam mu, dobila partituru i traku i letos sam odsvirala svetsku premijeru tog dela.

Važna komponenta ovogodišnjeg festivala su multimedijalni sadržaji, pre svega u vidu VJ-inga. Kako će izgledati vizuelna koncepcija koncerta?

Meksički audiovizuelni umetnik i VJ Roy Datom, čije je pravo ime Rodrigo Guzmán Cázares, je gost festivala. Okvirno smo se dogovorili oko koncepcije, ostalo je njegova stvar. Predlozila sam da se video projektuje i preko scene, odnosno i preko mene i klavira, da bi dobili kompaktnost i da nema nedoumica oko toga u šta se gleda. Rezultat ce videti publika, ja kasnije, na snimku. Uticaj videa na doživljaj muzike moze da bude ogroman, kao i obrnuto, muzike koja se podvuče pod video.

Koji su Vam bili kriterijumi za odabir programa?

Da se ne dosađujemo! To mi se događa na koncertima. Smrknuta lica u publici koja tu sedi kao po kazni. I kvalitet kompozicija, naravno. Izbor sam napravila iz Moje male antologije muzike za klavir, koja je već bila izbor. Ovog leta sam je uživo predstavila u ciklusu od 3 koncerta u Beogradu.

Festival Lasciar Vibrare vođen je idejom da se publika upozna sa značajnim ostvarenjima koja spadaju u red klasika muzike 20.veka. Na koji način biste vi još popularizovali ovu vrstu muzike?

Festival je odlična ideja. Tu se proširuju saznaja i pojavljaju interesovanja.
Branka Parliæ
.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: