Mala sirena: Četvrt veka Diznijeve renesanse

Na današnji dan, 18. novembra pre 25 godina, pojavio se film koga se mnogi sećaju kao jednog od najlepših Diznijevih ostvarenja, čuvena "Mala sirena".

Kultura

Izvor: Izvor: B92, Tanjug

Utorak, 18.11.2014.

15:56

Default images

"Mala sirena" reditelja Rona Klementsa i Džona Muskera je prvi hit koji se pojavio iz Diznijeve produkcije, posle uspešne "Uspavane lepotice" iz 1959. godine.

Duboko ispod mora kralj Triton, vladar okeana, spustio se u arenu kako bi uživao u koncertu koji je pripremio rak Sebastijan, a u kojem nastupaju sve njegove ćerke. Kada koncert počne, publika ostaje zatečena pošto se ustanovi da se Tritonova najlmađa ćerka, 16-godišnja Arijel nije pojavila, što je i upropastilo predstavu.

Sirena tinejdžerka je za to vreme bila sa svojim drugarom, ribom Flaunderom, istraživajući potonuli brod i skupljajući ljudske predmete. Pošto se rasejana Arijel setila da je propustila koncert, požurila je kući kako bi se izvinila ocu, koji ljutito naređuje raku Sebastijanu da je prati i čuva od nevolja.
Međutim, ubrzo posle toga izbija oluja i jedan brod tone. Arijel spasava čoveka s broda i zaljubljuje se u njega, a ispostavlja se da je on princ Erik. Zbog njenog čudnog ponašanja Triton "pritiska" Sebastijana, koji mu otkriva istinu - da se sirena zaljubila u čoveka i u napadu besa Triton uništava celu njenu zbirku ljudskih predmeta.

I sama ljutita, Arijel, u brzopletosti odlazi kod veštice Ursule i sa njom sklapa dogovor da je pretvori u ljudsko biće, ali pod uslovom da se odrekne svog anđeoskog glasa. Princ mora da se zaljubi u nju u roku od tri dana.

Ukoliko se to ne desi, ona će postati Ursulina robinja. Radnja filma se zatim dešava na zemlji, pošto se Arijel pretvara u ljudsko biće i pokušava da osvoji Erika.
Klements je na ovu ideju došao pošto je u knjižari naišao na istoimenu bajku Hansa Kristijana Andersena.

Međutim, Andersenova priča je mnogo tragičnija nego priča o Arijel koja je ostavila neizbrisiv trag u popularnoj kulturi. U Andersenovoj bajci iz 1837. godine Arijel je očarana ne samo princem, već i večnom dušom koju ljudi poseduju, što nije svojstveno sirenama.

U Andersonovoj bajci, ona gubi princa i pretvara se u morsku penu, dok u filmu "oni žive srećno i zadovoljno do kraja života".

Klements i Musker su više stvari izmenili u svom filmu, pa su vešticu Ursulu napravili agresivnijom nego u originalnoj bajci. Nju si "stvorili" kroz miks Beatris Artur, lik Džoan Kolins iz serije "Dinastija" i hobotnice. Oni su u intervjuu za Hafington post objasnili da je Ursula imala više formi.
"Jedna ideja je bila da je riba lav, riba list i oktopod, ali bilo je zaista interesantno gledati šta ona može da uradi sa svojim pipcima, pa smo se odlučili za oktopoda", objašnjavaju reditelji.

Klements i Musker su rekli i da je i Arijel prošla više transformacija. U početku je bila veoma slična Andersonovom liku - stidljiva i pasivna. Međutim, oni su želeli da Arijel predstave kao pravu tinejdžerku, pa su gledali filmove sa devojkama tog uzrasta obraćajući pažnju na njihovo ponašanje.

Pobuna je karakteristična za svako dete od 16 godine i bilo im je veoma važno da to i prikažu u filmu.

Za oba reditelja "Mala sirena" je pre svega priča o odnosu oca i ćerke.

"Iako je ljubavna priča važna, mislim da je odnos otac-ćerka bila ključna stvar od samog početka", kaže Musker i dodaje da je to priča o tome da roditelji žele najbolje za svoju decu, ali da se njihove ideje i ideje dece umnogome razlikuju.
"Mi smo u stvari pravili film za nas i nadali smo se da će se i drugim ljudima podjednako svideti", rekao je Klements.

"To je u stvari način da se napravi uspešan film - da radite stvari koje će vas ‘pomeriti’ ili koje smatrate interesantnim. U tome leži ključ za prepoznavanje da li je nešto dobro ili nije", zaključuje on.

“Mala sirena” pobrala je hvalospeve kritike i na prečac je osvojila publiku širom sveta. Film je osvojio i dva Oskara, za najbolju muziku i najbolju pesmu - čuvenu “Under the sea”, dok je nominaciju zaslužila i pesma “Kiss the girl".

Upravo je ovaj animirani film označio početak “Diznijeve renesanse”.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

11 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Rusi pogodili francusku Legiju stranaca?

Ruske oružane snage su pogodile lokaciju francuskih plaćenika u Slavjansku, koju kontrolišu Oružane snage Ukrajine, rekao je za RIA Novosti koordinator Nikolajevskog okruga Sergej Lebedev, pozivajući se na kolege.

9:52

15.4.2024.

1 d

Podeli: