Jubilej DKSG-a: Studenti ne tapšu po komandi

Četiri decenije Doma kulture „Studentski grad” obeležava se i podsećanjem na vreme kada su ovde gostovali intelektualci „nepogodni” za televiziju.

Kultura

Izvor: Izvor: Politika Autor: M. Sretenoviæ

Utorak, 16.09.2014.

09:19

Default images

Na talasu 1968, kada su organizovane zabave za radnike koji su gradili Novi Beograd, a studentima iz ove opštine nisu dozvolili da na njih uđu, završilo se tako što je omladincima obećano da će dobiti svoju „dnevnu sobu” u ovoj velikoj opštini „spavaonici”, kao što studenti iz centra imaju svoj prostor u SKC-u. I tako je Dom kulture „Studentski grad” otvoren 1974. godine, 24. maja, a svečanost je trajala punih 30 dana, piše Politika.

Na otvaranju je govorio rektor Jovan Gligorijević, organizovane su projekcije „Otpisanih” i „Sutjeske”, Beogradska filharmonija je svirala, sa dirigentom Živojinom Zdravkovićem, a Hor „Kolegijum muzikum” bio sa Darinkom Matić Marović. Vlada Jeftović izveo je predstavu „Karl Marks o Pariskoj komuni”, a tu su i „Dejstvo gama zraka na sablasne nevene” u režiji Mate Miloševića, film „Lelejska gora” Zdravka Velimirovića, „Čovekova sudbina”, po delu Mihaila Lalića, u režiji Sergeja Bondarčuka.

Danas, kada Studenjak obeležava 40 godina, direktor Miodrag Milošević podseća na istoriju i prošle generacije:

– U Domu ste mogli da čujete Nikolu Miloševića i mnoge intelektualce koji nisu bili „pogodni” za televiziju. Ali, iako su se ovde slobodnije razmenjivala mišljenja, uvek je dolazio neko ko bi snimao šta se tu govori, za svaki slučaj. Program je bio raznovrstan, imali smo festival kulture mladih iz cele Jugoslavije, program „Kad se povuče crta”, što je pandan današnjem zabavnom programu. Ako „Crvena zvezda” osvoji prvenstvo, odmah bismo ugostili fudbalere, zvali umetnike, novinare. Televizija Beograd je snimala ovde programe jer studenti ne tapšu po komandi, a unose živost, imaju stav. Slobodan Selenić je napisao da je publika Studenjaka neinhibirana, bez obaveze da „ima mišljenje”, i da su u tom smislu najprirodnija publika koja se može naći u Beogradu – kaže Miodrag Milošević.

Nekada je ovde bilo 6.000 stanara, sada za dve hiljade manje, sobe su bile trokrevetne, pune ilegalaca. Ako ponove godinu, studenti nisu ostajali bez doma. „Večernji list” nazvao je Studenjak Jugoslavijom u malom, a „kako prosečan vek studiranja traje 7 godina, student je veoma dugo odvojen od kulturnih događaja u svojoj republici, pa će programi Studenjaka da mu to nadomeste”.

– Atmosfera je bila opuštena, sve do ratova devedesetih, ali ni tada studenti nisu propuštali naše programe. Danas, kad su zaoštreni uslovi studiranja, uče više nego ranije. Traže da čitaonica radi do ponoći, pa se dešava da imamo festival garažnih bendova, a nekome zasmeta glasni zvuk sa koncerata. U našem bistrou, do devedesetih godina, ceo dan smo puštali klasičnu muziku, a sada mladi traže narodnu, može i zabavna. Imamo i diskoteku, program etno-muzike, gostuju kulturno-umetnička društva, naši bluz bendovi, koncerti savremenih kompozitora, čija muzika nikad nije izvedena, a Mićun Ristić drži predavanja o džezu i roku – kaže direktor koji radi u Studenjaku od 1976. godine.

Pitamo ga kako se menjao duh u Studenjaku sa smenom vlasti, političara...

– Kada je krajem osamdesetih godina ovde gostovao neko ko nije po volji vlasti, sledeći mesec kasnila bi nam uplata novca za programe. Devedesetih je jedan direktor zamenjen sa direktorom iz SPS-a. Urednica programa „Forum” Jelica Roćenović smenjena je, osamdesetih, zbog ciklusa o Kosovu. Kao kamerman pratio sam sve proteste studenata, u vezi sa raspadom Jugoslavije, zborove zbog Kosova, i to ispred Doma kulture, i sada primećujem da studenti valjda misle da sa demokratijom nema razloga za velike bune. Više to nije tema. Zatrpani su vestima i internetom. Pre 40 godina nije bilo tako, morali ste da dođete u Dom, da čujete nekog intelektualca jer ga nigde drugde niste mogli čuti – kaže Milošević, i podseća da je urednik tribinskog programa ovde bio i Ivo Visković, direktor Radivoje Mikić, o filmu se brinuo Miodrag Zupanc, o muzici Zorica Premate, o književnosti Aleksandar Jerkov i mnogi drugi.

Devedesetih godina, s ratovima, prestala je saradnja Studenjaka sa stranim kulturnim centrima. Danas je ta razmena ustaljena i sa regionom, puštaju se novi slovenački filmovi, Nikola Majdak osnivač je Festivala animiranog filma „Balkanima”, neguje se alternativni film. Izložbe nisu klasične kao nekada, a u književnom programu aktuelan je projekat Nova poezija...

– Kratki film Ivane Todorović, etnologa, nastao u Studenjaku, bio je na Berlinskom festivalu. Imamo rezidencijalni program za filmske autore. Nacionalna umetnička galerija u Vašingtonu organizovala je retrospektivu evropskog eksperimentalnog filma, gde je Dom bio gost. Stranci su se oduševljeni filmovima Ljubomira Šimunića, koji je sedamdesetih snimao na „super osmici” – kaže naš sagovornik.

Mnogi autori iz ovog doma ostavili su filmove o tome kako izgleda studentski život. Dragoslav Lazić uradio je reportažu iz ženskog bloka, Cvetan Petrovski snimio je film o sebi i svojoj devojci u Studenjaku, Zoran Ristić napravio je antologijski film o Studentskom gradu. – Mi smo išli kroz hodnike i kad nam se svidi muzika neke sobe, tu pokucamo i nastaje žurka. Danas sam prošao, kucnem i vidim dva momka, svaki za svojim laptopom. Jedina komunikacija među njima je: „Hoćeš li kafu” – rekao je nedavno Ristić.

Domu kulture bio je prisajedinjen Klub međunarodnog prijateljstva u Nušićevoj 6, i tamo su pravili programe za strane studente, puštali filmove književnice i rediteljke Margaret Diras, potom Dereka Džarmana. To je, nažalost, ukinuto. Do danas ovaj dom je napravio 20 svojih pozorišnih produkcija, koje su gostovali širom sveta. Imaju biblioteku od 60.000 knjiga. I dalje vrvi od različitosti, kaže Miša Milošević, i nikada nije zastupljena samo jedna programska linija, niti bi stanovnici ovog grada u gradu na to pristali. .

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: