Kapa dole londonskoj Nedelji mode

Dada i nadrealizam su glavni uzori u izazovnim kreacijama Vivijen Vestvud i Filipa Trejsija, ali ovi pravci traju sami za sebe koliko traje i sama visoka moda.

Kultura

Izvor: B92

Sreda, 19.09.2012.

15:51

Default images

Moda izgleda sasvim kao umetnost na fotografijama sa Nedelje mode u Londonu. Fantazmagorični šeširi Filipa Trejsija, buntovni slogani Vivijen Vestvud: to je parada moderne umetnosti u kojoj su dada i nadrealizam na čelu, kao nikad do sada.

Današnja nestabilna granica između umetnosti i mode ne bi iznenadila velike umetnike iz prošlosti. Umetnici su bili fascinirani modom onoliko dugo koliko ljudi pridaju pažnje odevanju.

„Impresionizam i moda“ (L'impressionnisme et la mode), izložba koja samo što se nije otvorila u muzeju Orsej u Parizu, istražuje ovu fascinaciju kroz prve moderne slike. Izložba stavlja u fokus koliko su slikari impresionisti u XIX veku u Parizu poklanjali pažnje ženskoj modi dok su slikali scene iz urbanog života. Slike, poput Maneove „Mlade dame iz 1866. godine“ u kojoj Viktorin Mero, stalni Maneov model, pozira u kreaciji boje slonovače i zlata, biće izložene uz delove odeće koji su sačuvani iz tog perioda.

Impresionizam je umetnost trenutka: on odbacuje nastojanja klasične umetnosti da bude večna i bezvremena i trudi se da uhvati momenat, ovde, sad. Procvetao je u doba kada se o modi široko govorilo uz sve razgranutiju distribuciju štampe: Maneov postret svesno predstavlja poslednju modu iz Pariza. Dok su britanski umetnici XIX veka odevali dame u srednjevekovnu odeću, impresionisti su pokazali Parižanke u najnovijem dizajnu.
Beta/AP Photo/Jonathan Short
Ipak, impresionizam nije bio prvi pravac u umetnosti koji je odgovorio na modu. Vekovima ranije, portretisti su beležili nove stilove, poput plišano crne tkanine koja je bitno transformislala odevanje bogatih muškaraca u renesansi. Slika mladića u crnom koju je uradio Loranco Loto oko 1508. godine, u suprotnosti je sa svetlim i jarkim tonovima u koje su se muškarci oblačili nekoliko godina pre toga. Ovaj mladić pokazuje svoju ozbiljnost i oštroumnost: kao što je istoričar umetnosti Majkl Baksandal istakao, uzdizanje crnog u ovoj eri je predstavljalo odbijanje vulgarnosti, gest krajnje strogog šika među bogatima.

Skorašnje otkriće donjeg rublja gotovo modernog dizajna u austrijskom dvorcu skrenulo je pažnju na fascinantnu istoriju mode. Ovaj dizajn podseća na Luku Kranaha, nemačkog slikara reformacije, koji je uvek slikao Veneru kao vitku manekenku. Da li je to rublje moglo pripadati jednoj od žena koje je slikao? Ako je tako, možda će arheolozi naći šešire Filipa Trejsija kako trunu u Vitenbergu, baš onakve kakve je voleo da ih njegovi modeli nose.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: