Kako je oživela “Mala balerina”

Čuvena skulptura Edgara Degaa "Mala balerina, 14 godina", koja se i danas može videti u muzejima širom sveta, oživela je zahvaljujući novom mjuziklu koji istražuje priču misteriozne plesačice i umetnika koji ju je ovekovečio.

Izvor: Izvor: Tanjug

Nedelja, 26.10.2014.

14:56

Default images

Mjuzikl je, kako prenosi AP, priča o Mari van Getem, balerini koja pokušava da uspe u svetu pariske opere krajem 19. veka kada je balet pružao šansu da se pobegne od siromaštva.

Premijera mjuzikla vrednog 7 miliona dolara održana je za 25. oktobar u Kenedi centru u Vašingtonu, a izvodiće se do 20. novembra.
Beta/AP
Predstava je delo brodvejskog tima tekstopisca Lin Aherns i kompozitora Stivena Flaertija i režiserke i koreografa Suzan Stroman. Na ideju za predstavu došli su jer svi vole ples a i intrigirala ih je jedna od najpopularnijih i najvažnijih skulptura izloženih u Nacionalnoj galeriji.

"Uvek me je interesovalo ko je ta devojčica", rekla je Stroman. "Zašto je baš nju odabrao?. Izgleda drugačije od ostalih balerina koje je slikao i odmah vidite da ima duha, karaktera".
Beta/AP
Dega, koga igra dobitnik Tonija Boj Gejns, napravio je figuru od voska i gline između 1878. i 1881. kada je počeo da gubi vid. Figura je potom izlivena u bronzi i čest je gost muzeja.

Delovi priče zasnovani su na Degaovim pismima i beleškama kao i dnevnicima američke umetnice Mari Kasat koja je sa njim sarađivala i koja je u priči predstavljena kao snažna žena u periodu kada se budi feministički pokret.
Beta/AP
Kada je Dega prvi put počeo da izlaže ovo skulpturu, kritičari nisu bili oduševljeni, ocenivši da mu je model previše "narodski". Kasnije, njegova balerina je otpuštena i nestaje sa istorijske scene. To je Ahernovoj dalo prostor da izmisli ostatak priče.

"Svaka devojčica, svaka balerina, svako ko voli umetnosti - oni znaju lik te opasne devojčice. Ali ne znaju njeno ime", rekla je Ahern.
Beta/AP
Tiler Pek, balerina koja igra Mari, kaže da je dva puta posetila skulpturu od kada je zbog proba došla u Vašington.

"Želim da je uhvatim što je savršenije moguće i da budem što je moguće više verna skulpturi. Želim da tačno znam kako je prekrstila ruke, kakva joj je frizura, gde joj je traka za kosu".

Priča je krosover muzike, plesa, priče i, ocenjuje AP, pomalo je rizična za Kenedi centar koji želi da privuče publiku, ali se autori nadaju da će priča o Degaovoj balerinici privući kako one koji vole umetnost, tako i one koji vole mjuzikle.
Beta/AP
.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: