Preminula glumica Marija Crnobori

Marija Crnobori, jedna od najznačajnijih jugoslovenskih glumica i članica Jugoslovenskog dramskog pozorišta od njegovog osnivanja, preminula je 21. oktobra u 96. godini u svom stanu u Beogradu.

Izvor: Izvor: Tanjug

Sreda, 22.10.2014.

11:55

Default images

Skup posvećen sećanju na Mariju Crnobori biće održan na Sceni „Ljuba Tadić“ Jugoslovenskog dramskog pozorišta u utorak, 28. oktobra u 11 časova. Početak ispraćaja za kremaciju je u 13 časova na Novom groblju u Beogradu.

Mariju Crnobori rodila se u Istri, u malom mestu Banjole kod Pule, 1. oktobra 1918. godine. Njeni glumački počeci bili su u angažmanima u zagrebačkom HNK i Narodnom pozorištu u Rijeci, u kome je vrlo brzo postala prava zvezda scene.

Godine 1947, na poziv Bojana Stupice, sa rediteljem i suprugom Markom Fotezom je iz Istre je prešla u Beograd u koji donosi svoje glumačke talente, vrhunski profesionalizam i pravu posvećenost radu na izgradnji jednog novog teatra – Jugoslovenskog dramskog pozorišta. Svoje najvažnije uloge ostvarila je na Velikoj sceni Jugoslovenskog dramskog: Sofoklovu Antigonu, Rasinovu Fedru, Šekspirovu Ledi Magbet (Magbet) i Reganu (Kralj Lir), Geteovu Ifigeniju (Ifigenija na Tauridi).

Igrala je u prvoj predstavi Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Cankarevom Kralju Betajnove kao Francka; postala je stub-oslonac repertoara te kuće: naslovne uloge u dramama Ljubov Jarovaja K. Trenjova i Kandida B. Šoa, Sofija Aleksandrovna u Čehovljevom Ujka Vanji, Jula u Peri Segedincu Laze Kostića, Katarina Ivanovna u Braći Karamazovi od Dostojevskog, kod Krleže Klara u Ledi, Jadviga Jasenska u Na rubu pameti i Laura Lembahova u U agoniji, Kler u Ženovim Sluškinjama, Jokasta u Hristićevim Čistim rukama...

Sa Markom Fotezom je učestvovala i u etabliranju Dubrovačkih ljetnih igara (Ofelija u Hamletu 1952. i Gertruda 1956, Titanija u Snu letnje noći, Ida u Dubrovačkoj trilogiji i druge uloge).

Nagrađivana je i odlikovana najvećim priznanjima za posebna ostvarenja i životno delo kao što su Sterijina nagrada (1968), Oktobarska nagrada grada Beograda (1960), Sedmojulska nagrada za životno delo (1974), Dobričin prsten (1992). Godine 2009. svečano joj je dodeljena Povelja Sabora čakavskog pjesništva Žminj a 2013. na Dan državnosti Republike Srbije predsednik države Tomislav Nikolić odlikovao ju je Sretenjskim ordenom III reda.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

14 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: