„Slike koje su fragmenti mog sna mogu postati i tvoj teret. Ali, to je rizik svakog gledanja. Isto je i kada gledaš u veliku i pustu vodu, ili u nebo bez ptica“.
Posmatrač sa prozora, iz poslednje klupe u metrou, iz restorana, može postati hroničar grada i od beznačajnih stvari stvoriti važnu temu. U poslednjoj knjizi, Autoportret s torbom, Semezdin Mehmedinović još jednom se nalazi u ulozi nemog posmatrača u prolazu. Pošto je pomerio tačku gledišta sa Balkana na Ameriku, predmet njegovog pogleda sada je sredina drugačijih vrednosti.
Autoportret s torbom (Booka, 2013) zbirka je kratkih priča, dnevničkih beleški i nekog stiha, obogaćena skicama. „Osjećam potrebu da sebi vizuelno predstavim vanjski svijet.“ Zapis o detaljima i osobama na ulici, u metrou, kafiću, u formi krokija i naizgled nabacanih asocijacija jeste dokumentovanje života. Više nisu bitni veliki događaji i značajni ljudi, već običan čovek u običnom danu. Interesovanje za neposrednu stvarnost otvara drugu perspektivu sagledavanja lepote običnih stvari koje opazimo u prolazu i istog momenta zaboravimo. Od ovako realistički opisane i skicirane svakodnevnice autor stvara ličnu fantastiku.
Tamo gde se cene supermobilni telefoni, androgene osobe, prepisivačka poezija i pevači bez glasa, postoji realnost zatvorenog prostora. Tu se čovekov pogled sa neba sveo na pogled u plafon stana, a svet na tačku u zidu. „Ta je tačka jedva vidljiva, ali u nju može stati cijeli moj život i svijet, kompletno sjećanje skupa sa sitnim željama koje ugrađujem u događaje iz bliske budućnosti.“ Poput Borhesovog Alefa kao „jedne od tačaka u prostoru koja sadrži sve ostale tačke“, Mehmedinovićev Alef predstavljen je kao refleksija prošlosti na budućnost, unutrašnjeg sveta junaka na spoljašnji. Autor briše granicu između realnog i fiktivnog i upravo u toj tački pronalazi njihove sličnosti. U skrivenoj vezi između stvarnosti i imaginacije nalazi se prava vrednost ove knjige.
„Otkad sam došao u Ameriku: ne sanjam / Ali nakon srčanog udara / Opet sam počeo pamtiti snove / Mene je infarkt povezao s kosmosom.“ Prošavši pored smrti, pisac gleda svet drugim očima i u njemu pronalazi analogije sa svetom fikcije, te iz dela često iskaču imena poznatih umetnika poput Vorhola, Dejvida Linča, Orsona Velsa, Miljenka Jergovića, Nedžada Ibrišimovića, Džojsa itd. U Mehmedinovićevoj stvarnosti Džojsa zanima kojim jezikom autor govori i predstavlja potencijalnog sagovornika u samoći velikog grada, Orson Vels služi kao filmski savetnik i autoritet, a Sartr sapatnik u lekarskoj čekaonici. Često udvajanje snova i stvarnosti jeste način da svoj unutrašnji svet utisne u realnost i pobegne u prostor književnosti i umetnosti. „Jedan svijet iščezava. Naočale za čitanje drže na okupu ono što je preostalo od moga svijeta.“
Stvarajući otpor prema prolaznosti i samoći, pisac traga za prijateljem ne bi li našao smisao bivstvovanja u nepoznatom univerzumu. „Često se dogodi da na ulici, u restoranu, ili nekom drugom javnome mjestu, sretnem nekoga ko me podsjeća na poznatu osobu. Mi smo u neprestanom pokretu prema ljudima, zagledamo ih prije svega u nadi da ćemo između nepoznatih ugledati neko poznato lice.“ Autoportret s torbom može se čitati kao knjiga o kretanju. U njoj se spominju selidba iz Bosne u Ameriku, selidba unutar grada, putovanje od kuće do posla i konačno kretanje ka smrti. „U svakom koraku koji nastane kad ona iz cipela iskoči, postoji ideja zadnjeg koraka. Ne bih ga volio vidjeti. I vjerujem da neću.“ Neprekidno kretanje sugeriše na nepostojanje sadašnjosti, kao što se u priči San pojavljuje Vilijem Barouz koji menja završetke svojih knjiga. „Pažljivo čita i svaki put kad nađe riječ SADA, on je prekriži.“ Autor sugeriše na večno kretanje duha – sadašnjost nestaje i pretvara se u kretanje ka smrti i njeno iščekivanje.
Od nepomirljivosti s prolaznošću pisac se brani i likovima iz prošlosti, te se često priseća prijatelja sa Balkana, a jedan od značajnijih jeste upravo Sarajevo. U svetu Amerike Sarajevo se pojavljuje kao žarište. Poput Džojsa koji je napustio Dablin, Mehmedinović se nalazi u svojevrsnom dobrovoljnom egzilu, a Autoportret s torbom je njegov Ex Ponto. Sa tačke u zidu, Mehmedinovićevog ličnog Alefa, on posmatra prostor iz različitih perspektiva. Tako se Sarajevo često pojavljuje kao mesto sreće i mesto smrti: „tamo ulice nema, tamo je ambis kojem se ne vidi dno. Bezdan, u koji pada snijeg.“ Možda odatle potiče podsvesna opsednutost rupama od liftova, skloništima i bunkerima. Kao lokacije koje upozoravaju na smrt, crne rupe takođe upućuju na povučenost u kojoj se osluškuje život: „Ovdje od buke ne možeš čuti sebe, a tamo je tišina u kojoj čuješ samo svoje srce.“
Sa svakom pojavom, pisac se ponovo rađa i umire i kao da iznova preživljava sve trenutke iz prošlosti: „dvadesetak godina kasnije, i na drugom kontinentu, sjedim iščekujući ubod igle. Redovi stolica, kao slika ljudskog odsustva. Zaboravljene na gradilištu, danima su bile tamo, u ruševini.“ Predmeti žive život u priči i u skici i na taj način zauvek ostaju zarobljeni u piščevom sećanju. One su scenografija za njegove snove, za ponovno rađanje. On se uzdiže iz tela i posmatra život iz druge perspektive. Gubljenjem sebe, pisac se identifikuje s protagonistima priče stvarajući autofikciju. „Kad bi bilo moguće, ja bih bio on. Ostavio bih ovog sebe za stolom. I gledao bih njegovim očima.“
Sabirajući sve aspekte forme, teme i perspektive knjige, Autoportret s torbom je izvanredno delo. Mirisi, ukusi i dodiri svakodnevice postali su svedočanstvo života, a čitalac njegov deo. U skicama odjekuje ono Borhesovo: „Kad se prevali četrdeseta, svaka promena postaje odvratni simbol proticanja vremena.“ Pisanjem i crtanjem, pisac zaustavlja kretanje ne bi li zaustavio i vreme i tako stvara čudesan zapis beznačajnog života grada, traži mesto u njemu i vidi sebe okrenut leđima.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U noći između 13. i 14. aprila oružane snage Irana izvele su masovni vazdušni napad na Izrael, u kome je korišćeno na stotine komada lutajuće municije, krstarećih i balističkih raketa.
Podizanje gotovine za kupovinu postaje sve popularnije među potrošačima u Nemačkoj. Ukupni obim gotovinskih plaćanja prošle godine je porastao 20 odsto na 12,31 milijardu evra.
Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.
Fosilni pršljenovi otkopani u rudniku lignita u Indiji ostaci su jedne od najvećih zmija koje su ikada živele na planeti, saopštili su danas naučnici.
Jedna od porotnica izuzeta je iz suđenja bivšem američkom predsedniku Donaldu Trampu jer je navela da se osećala zastrašeno, nakon što su objavljeni pojedini aspekti njenog identiteta, saopštio je danas sudija Huan Merčan.
Italijanska policija uhapsila je "najtraženijeg" američkog begunca prošle nedelje koji je nosio tri skrivena noža na prepunom Trgu Svetog Petra ispred Vatikana, izjavio je danas izvor iz pravosuđa.
Jedna od porotnica izuzeta je iz suđenja bivšem američkom predsedniku Donaldu Trampu jer je navela da se osećala zastrašeno, nakon što su objavljeni pojedini aspekti njenog identiteta, saopštio je danas sudija Huan Merčan.
Direktor Kancelarije za KiM Petar Petković izjavio je danas da premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti obmanjuje međunarodnu zajednicu da je uhapšeno petoro lica sa Kosova i Metohije i poručio da je Kurti krivac za svaku tenziju.
Fosilni pršljenovi otkopani u rudniku lignita u Indiji ostaci su jedne od najvećih zmija koje su ikada živele na planeti, saopštili su danas naučnici.
Vest da je sedamnaestogodišnja gimnastičarka Marija Heranz Gomez preminula u četvrtak u Univerzitetskoj bolnici u Kabaniljasu del Kampu, u Gvadalahari, ostavila je ceo svet u šoku.
Nakon što je imao 10 nominacija za Oskara u prethodnoj godini, Martin Skorseze ima u planu dva nova projekta, a jedan od njih je biografski film o Frenku Sinatri.
Kremlin spokesman Dmitry Peskov said today that he has no information about the alleged detention in Germany of two people suspected of working for the Russian special services.
Ana Brnabić addressed the public and said that all the demands of the opposition regarding the elections were accepted, so the local elections will be held on June 2, as well as the city elections.
Director of the Office for Kosovo and Metohija, Petar Petković, spoke from Brussels after another round of talks within the dialogue between Belgrade and Pristina.
The former director of intelligence at Israel's Mossad intelligence agency says that targeting nuclear facilities in Iran is one of the options to respond to an attack on Israel, writes Sky News.
Huawei je predstavio svoju novu vodeću seriju, Pura 70, u pokušaju da oživi svoje poslovanje na tržištu telefona koje je pogođeno američkim sakcijama.
Motorola je na događaju u Beogradu regionalno predstavila nove članove edge 50 porodice: Motorola edge 50 ultra, Motorola edge 50 pro i Motorola edge 50 fusion.
Predsednica Skupštine Srbije najavila da će izbori u Beogradu i u više od 80 gradova i opština u Srbiji biti istog dana, iako mandat pojedinih lokalnih samouprava ističe kasnije.
HDZ Andreja Plankovića je osvojila najviše mandata u hrvatskom Saboru. Ako budu u prilici da ponovo naprave vladu, mogu li isti ljudi doneti promene nezadovoljnima?
Komentari 4
Pogledaj komentare