Hoće li srpski film preživeti?

Neizvesna sudbina srpske kinematografije ponovo je došla u žižu javnosti, jer filmskoj produkciji preti da sa malog spadne na nulti budžet, a paradoks je što se to dešava upravo sada kada imamo dugo pripremani Zakon o kinematografiji.

Izvor: Izvor: Tanjug, Zorica Dimitrijeviæ

Subota, 23.03.2013.

11:34

Default images

Poštovanje Zakona je i glavni zahtev filmskih stvaralaca koji su formirali Akcioni odbor da bi se izborili za njegovu primenu zajedno sa Filmskim centrom Srbije (FCS).

Tu instituciju osnovalo je Ministarsvo kulture upravo da bi se bavila, između ostalog, sufinansiranjem domaće produkcije putem javnih konkursa za projekte.

Član Akcionog odbora, reditelj i scenarista Srđan Koljević rekao je da je zatražen sastanak sa nadležnima u Ministarstvu i da se "nada konstruktivnom rešenju aktuelne krize".

Poštovanje Zakona o kinematografiji, kako je objasnio, podrazumeva ispunjavanje obaveza Ministarstva prema FCS-u, kao i deblokadu rada te ustanove, jer je potrebno rešenje za članove Upravnog odbora (UO) i direktora.

Naime, FCS je po zakonu još pre više meseci raspisao konkurs, izabrao direktora (sadašnji je u v.d statusu već šest godina) i o tome odmah obavestio Ministarstvo koje treba da prihvati ili odbije izbor, ali odgovora još nema.

U pravno-formalnom problemu je i UO FCS-a, koji ima devet članova. Jedan je podneo ostavku, za petoro je istekao mandat još 5. februara, a ne zna se kada će Vlada postaviti nove članove.

Situacija je kulminirala sa Nacrtom Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara, koji predviđa ukidanje odredaba Zakona o kinematografiji o sufinansiranju filmske proizvodnje iz procenata sredstava Ratela, RRA i RTS-a.
Srðan Koljeviæ (Foto: Tanjug, arhiva)
Koljević je izjavio da Akcioni odbor insistira "da se ne menjaju članovi Zakona o kinematografiji koji čine njegovu suštinu”.

"Upravo ti članovi koji ne želimo da se menjaju podrazumevaju sistemsko finansiranje iz tekućih sredstava kroz procente. Te pare postoje. Mi ne tražimo, kako se često kaže, neke pare, nego poštovanje zakona upravo da ne bismo morali da tražimo pare koje su van onoga što je sistemski predviđeno", objasnio je on.

Reditelj Srdan Golubović izjavio je da je "jako važno da se postuje Zakon o kinematografiji i da Ministarstvo kulture, koje ima tu obavezu, odvaja određeni budžet za kinematografiju kroz FCS", a da je isto tako "jako važno da postoje i vanbudžetska sredstva".

"To je ovo zašta se mi sad borimo - dobijanje novca od RTS-a, Ratela i RRA, da bi kinematografija kao delatnost zadržala jednu vrstu nezavisnosti. Samo sa budžetskim novcem, kinematografija postaje pomalo talac politike, dnevno-političkih dešavanja, onoga što je aktuelno na vlasti", objasnio je Golubović.

On je izjavio da su filmski stvaraoci spremni i za neki drugi model koji bi predložilo Ministarstvo kulture, a Koljević je izrazio uverenje da "u Ministarstvu ima ljudi koji shvataju situaciju i koji imaju interes da se to konstruktivno reši", mada još nije dobijen termin za razgovor.

Srdan Golubović tvrdi da je "ključni faktor za nezavisnu kinematografiju i druge oblasti stvaralaštva - depolitizovanje upravnih odbora kulturnih ustanova", u kojima "treba da sede profesionalci, ljudi koji se bave ovim poslom, a ne ljudi iz politike i ljudi izabrani od strane političkih partija".

Mlada rediteljka Maja Miloš izjavila je da kinematografija ne može da opstane bez pomoći države, pa bi nepoštovanje Zakona o kinematografiji značilo da se mi odričemo filmske delatnosti.
Srdan Goluboviæ (Foto: Tanjug)
"Treba da razumemo da je naša država trenutno u veoma teškoj i komplikovanoj poziciji, ali mislim da je otpisivanje jedne grane kulture prevelika žrtva za koju se očekuje da je podnesu filmski umetnici i radnici", rekla je Maja Miloš.

Miloševa je pozitivno ocenila formiranje Akcionog odbora, jer je "važno da se pokrene inicijativa za poboljšanje materijalnog stanja u kinematografiji", ali je dodala da isto tako treba da razmišljamo o drugim problemima, o autorskom kontinuitetu, stanju u bioskopima...

Nezavisno od problema “punjenja” budžeta reditelj Srđan Dragojević i producent Miša Mogorović izašli su u javnost sa predlogom modela raspodele budžeta.

Oni su pokrenuli inicijativu za Izmene i dopune Zakona o kinematografiji, sa namerom da se u odredbe o raspodeli sredstava namenjenih za podsticanje domaće kinematografije unesu odredbe o stimulaciji kvaliteta.

"Verujemo da zakonska obaveza TV emitera, kroz RRA i RATEL, da participiraju u proizvodnji domaćih kinematografskih dela, upravo treba da se odnosi na stimulaciju kvaliteta i uspešnosti filmova koji su ostvarili najveću gledanost, ali i onih koji su našu zemlju predstavljali na festivalima A kategorije, osvajajući na njima nagrade", kaže se u toj inicijativi.

Na taj način se, kako je istaknuto, ova zakonska obaveza neće doživljavati kao "harač", već će biti stimulisani upravo oni filmovi koje će emiteri najčešće prikazivati i od reklama uz njih najviše zarađivati.

"Postoje veoma logični razlozi za stimulaciju kvaliteta. Prisustvo naših filmova na velikim festivalima je neosporno veoma značajno za promociju srpske kinematografije, ali i čitave zemlje, dok su autori koji se bave repertoarskim filmom umnogome zaslužni za održavanje u životu umiruće bioskopske mreže", obrazložio je Dragojević.
Srðan Dragojeviæ (Foto: Beta, arhiva)
Srđan Koljević je tim povodom rekao u da je takav sistem već ugrađen u pravilnik FCS-a.

“Pojedine odredbe pravilnika o raspodeli sredstava, naravno, mogu manje ili više da se modifikuju, ali to je druga tema. Prva tema je da se sistem ne ugrozi i da nastavi da funkcioniše", naglasio je on.

Slično misli i Golubović tvrdeći da su "FCS, kao telo koje bi trebalo da vodi kinematografiju, i institucija konkursa, preko kojih bi se delila sredstva za proizvodnju - najpošteniji sistem koji postoji".

"Naravno, uvek postoje neke sumnje u regularnost, ali su konkursne komisije sastavljene od nezavisnih tela FCS-a ipak najpošteniji mogući način određivanja kako će se davati sredstva za pojedine projekte", izjavio je on.

Svoj stav o ovoj nezavidnoj situaciji objavio je i srpski PEN centar, solidarišući se sa filmskim umetnicima i zahtevajući od državnih institucija ispunjavanje zakonskih i ustavnih obaveza prema kulturi.

U budžetu Ministarstva kulture za ovu godinu nisu predviđena sredstva za podršku novim filmovima, a ovo novo uskraćivanje podrške predstavlja suštinsku opasnost za srpski film, ocenio je PEN centar.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

23 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: