Filmski kostim (ne) čini junaka

U londonskom Muzeju Viktorije i Alberta otvorena je izložba posvećena holivudskom kostimu koja svojim glamurom privlači veliku pažnju: šifonska haljina koju je nosila Merilin Monro u „Neki to vole vruće” svetluca tik uz „živanšijevu” malu crnu haljinu Holi Golajtli iz „Doručka kod Tifanija”.

Izvor: B92

Nedelja, 28.10.2012.

17:22

Default images

Na izložbi su uhvaćeni dramski trenuci tokom sto godina kinematografije, od zelene somotske haljine Skarlet O’Hare iz „Prohujalo sa vihorom”, do crne pačke koju je Natali Portman nosila u „Crnom labudu”. Ali seksepil i lepe žene nisu sve što ova izložba nudi - ona krije moćnu i suptilnu poruku o značaju kostima u pripovedanju priče. Ovo je izložba o filmu, ne o modi, naglašavaju organizatori.
Kostim Skarlet O'Hare iz 'Prohujalo sa vihorom' (levo) i Doroti iz 'Èarobnjaka iz Oza' (desno) / Foto: Beta
„Glamur je samo jedan od alata u procesu pripovedanja”, kaže profesorka Debora Nadulman Lendis, kustoskinja izložbe. „U ‘Pepeljugi’ njena haljina nije samo lepa haljina već i suštinski deo naracije. Ljude po prirodi privlače svetle, sjajne stvari i one su oduvek korišćene u pričama da nam drže pažnju.

Ali pravi razlog zašto svi volimo Dorotine crvene cipelice nije njihov izgled. One su talisman koji predstavlja glavnu poruku ‘Čarobnjaka iz Oza: ‘svuda pođi, kući dođi’. Ideja doma, gde smo bezbedni i voljeni, deo je naše čovečnosti. Zato volimo njene cipele”.
Beta
Savremeni film dobio je jednako prostora kao i istorijske drame koje nam prvo padnu na pamet kad pomislimo na filmski kostim. „Kada čuju za izložbu, ljudi verovatno prvo pomisle, ‘Oh, biće sve haljine iz vremena Džejn Ostin. Ne očekuju da vide kravavu jaknu koju je Brus Vilis nosio u ‘Umri muški’”, kaže Lendisova.

Svoje mesto dobili su i Trevis Bikl iz „Taksiste”, kauboji iz „Planine Broukbek” i prva postavka „Oušenove jedanaestorke” (Ocean’s Eleven/ Igraj svoju igru).
Victoria and Albert Museum
„Najbolji kostim je onaj koji je nevidljiv”, kaže kustokinja, koja je i sama dizajnirala garedrobu za film o Indijani Džounsu i za spot „Thriller” Majkla Džeksona, „jer filmski kostim nema veze sa odećom koliko sa likovima koji je nose.

Naš posao nije da samo napravimo dobar kroj nekog modela, već da učinimo sve što možemo da bi lik bio što uverljiviji, ne da biste vi gledali u odeću”.

Izložba je kritika „svih onih loših filmova koji su osvojili ‘Oskara’ za kostim. To aposlutno nije primer uspešne kostimografije”.
Victoria and Albert Museum
Izložba vodi posetioca na putovanje praćeno muzikom Džulijena Skota koji ju je komponovao specijalno za ovu priliku.

Filmski inserti, intervjui, skice i ključni delovi iz scenarija prate izložene kostime.

Suptilnosti i kontradikcije istorijskog kostima istražene su u delu posvećenom filmskim kraljicama Elizabetama, među kojima su haljine koje su nosile Bet Dejvis, Džudi Denč i Kejt Blanšet; one pokazuju kako je svaki film dočaravao Devičansku kraljicu na svoj način, pri tom ostajući veran istoriji.
Beta
Čuvena zelena haljina koju je nosila Kria Najtli u filmu „Pokajanje” (Atonement) u sceni smeštenoj u 1935. godinu izložena je uz šljokičastu zlatnu haljinu koju je nosila Kerol Lombard u klasiku „Moj čovek Godfri” iz 1936, gde se vidi kako je kostimografkinja Žaklin Duran osvežila glamur te decenije kako bi ga približila savremenoj publici.

Veliko finale izložbe čini postavkla filmskih legendi iz blokbastera koja nije organizovana po deceniji ili žanru već po sistemu heroja i zlikovaca. Tako jezivi lik Havijera Bardema iz filma „Nema zemlje za starce” stoji rame uz rame sa Drakulom, dok su Džejms Bond i Han Solo u društvu Harija Potera.
Victoria and Albert Museum
U središtu izložbe je strastveno uverenje u čovečnost filmskg stvaralaštva. Harison Ford jednom je rekao da je „uloga glumca da služi kao ogledalo. Moja posao nije da vam pokažem da moj lik i ja imamo nešto zajedničko. Moj posao je da vam pokažem da vi i lik - čak i onaj koji možda deluje pomalo luckasto - imate nešto zajedničko”.

Ključna uloga kostimografa u tom procesu jeste tema ove očaravajuće izložbe. „Kostimografija se tiče duše, ne površnosti. Hteli samo da vam ponudimo praznik za oči ali i za um”, kaže Lendisova. „Mislim da ovde ima dosta materijala za razmišljanje”.

Izložba je otvorena do 27. januara 2013.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: