"Ana Karenjina' je deo svetske svesti"

Ruski reditelj Karen Šahnazarov, čiji film "Ana Karenjina, sećanja Vronskog" u Beogradu ima međunarodnu premijeru, kaže da nema više takvih priča, iako su odnosi između muškaraca i žena slični i danas, kao i da je Tolstojev roman prestao da bude deo književnosti i postao deo svetske svesti kao mit.

Izvor: Tanjug

Četvrtak, 12.10.2017.

17:04

Foto: YouTube Screenshot

"Imam veliko iskustvo za sobom i čudio sam se kako je Tolstoj tačno opisao odnos između muškarca i žene, jer se i meni mnogo od toga lično desilo. Ipak, nema danas takvog odnosa. Tu je sve vrlo jednostavno, a opet vrlo složeno", primetio je slavni reditelj.

On je rekao da kao i sva velika dela ni Tolstojev roman nije idealan i da upravo zbog toga što je postao svojevrstan mit, često se ekranizuje jer se "u svakom vremenu iz njega može nešto pročitati".

Šahnazarov je priznao da nije gledao mnogo ekranizacija "Ane Karenjine" i da nije razmišljao o tome da napravi nešto drugačije, već ono što bi njemu i publici bilo zanimljivo. Tri godine mu je trebalo da završi ceo projekat, ukjljučujući pisanje dva scenarija - za film i za osam epizoda serije. U seriji, kako je rekao, glavni junak je Ana, ali u filmu to je Vronski, priča je ispričana iz muškog ugla, po čemu se i razlikuje od svih prethodnih ekranizacija čuvenog romana.

"U romanu Vronski odlazi u Srbiju i nestaje, a ja sam razmišljao kako muškarac može da se nosi sa teretom krivice zbog gubitka voljene žene", rekao je Šahnazarov.

Radnja filma odvija se u vreme Rusko-japanskog rata u Mandžuriji kada glavni hirurg ruske vojne bolnice Sergej Karenjin, Anin sin, spasava život nekolicini ranjenih oficira, među njima i grofu Vronskom, koga smatra odgovornim za tragediju svoje porodice.

"Razmišljao sam da bude Balkanski rat, ali sam se ipak odlučio za Rusko-japanski, o kome se malo zna, a on je, prema mom mišljenju, bio početak kraja ruske imperije", rekao je reditelj i direktor "Mosfilm" studija.

On je konstatovao i da više nigde ne postoji aristokratija i da u savremenom društvu ona i ne može da postoji, ali da se odnosi među ljudima nisu mnogo promenili. "Šta je visoko društvo danas? To su bogati ljudi. Ako imaš novac, pripadaš visokom društvu. U carskoj Rusiji je postojala aristokratija, koje danas nema", rekao je Šahnazarov.

On je kazao i da ima utisak da je malo onih koji su pročitali roman "Ana Karenjina", ali da svi znaju da se ona bacila pod voz.

"Ja nisam hteo da snimim film u kome svi znaju kraj i tražio sam drugi način. Na početku Vronski dolazi na stanicu, ali same scene kada se Ana baca pod voz nema, jer nije bilo potrebe da se ona ubaci", objasnio je Šahnazarov odgovarajući na pitanje novinara.

Anu Karenjinu i Vronskog igraju Elizaveta Bojarskaja i Maks Matveev, a Sergeja Kiril Grebenšikov. Šahnazarov je rekao da je birao između Matveeva i srpskog glumca Miloša Bikovića koji se podjednako dobro pokazao na kastingu.

Slavni reditelj je istakao i da ga za Srbiju mnogo toga vezuje i da je premijera u Beogradu za njega značajna.

"Mnogi moji filmovi su prikazani u Srbiji i možda srpska publika još ponajbolje poznaje Tolstojev roman", primetio je Šahnazarov, dodavši da prvo prikazivanje filma van Rusije je upravo u Beogradu, nakon čega slede premijere u Švajcarskoj, Indiji, Brazilu. Nakon tri godine rada na jednom projektu Šahnazarov kaže da oseća zadovoljstvo, ali da njegov film sada živi svoj život i on nema mnogo uticaja nad tim.

"Kada sam bio mlađi, osećao sam se svečanije. Kada sam snimio prvi i drugi film, mislio sam da sam napravio nešto neverovatno. Posle 20 snimljenih filmova, osećanja su mi mirnija, ali, kao što je Brežnjev govorio, sa velikim osećajem zadovoljstva", rekao je Šahnazarov.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 8

Pogledaj komentare

8 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: