Probuđeni duhovi žitnih polja

Sava Nikolić Poljanski

„O biljko gde su tvoji anđeli slični insektima i moja krv što vezuje kiseonik i vreme“
(Branko Miljković, Pohvale)

Kultura

Izvor: Piše: Predrag Ðidiæ, istorièar umetnosti

Četvrtak, 10.07.2008.

15:39

Default images

Preko trideset godina Sava Nikolić Poljanski budi usnule duhove žitnih župskih polja. Slama za njega ima viši životni smisao. Rođen u polju, među žitom, umesto u pelene, povijen je u rukovet slame i tako sa njive odnet kući. Danas, stvarajući božanstvene mozaičke matrice od slame, on na najlepši način vraća svoj dug, pružajući joj mogućnost da ponovo „oživi“ na njegovim slikama.

Specifična tehnika izvođenja i izrazito bogatstvo kolorističkih nijansi, primarne su impresije pri kontaktu sa stvaralaštvom Save Poljanskog. Godinama nadograđujući svoje znanje i usavršavajući proces izrade, umetnik je dostigao tehnološki nivo, za koji je nedavno nagrađen srebrnom medaljom Mihajlo Pupin, Saveza pronalazača Srbije. Ovo samo govori kolika je želja i volja autora da svoju stvaralačku viziju dovede do savršenstva.

Arhitektonska struktura Savinih mozaika počiva na precizno sečenim trakama, organizovanim u dvomilimetarske redove. Upravo ovako mali mozaički elementi i minucioznost pri slaganju pojedinačnih detalja, ukazuju koliko je umeće Poljanskog. Kombinovanjem pravca vlakna slame, umetnik smisleno stvara efekte optičkog kolorističkog kontrasta, koji se menjaju u zavisnosti od ugla posmatranja, dajući slikama neuobičajenu velelepnost.
Bogatstvo kolorističkih nijansi Poljanski postiže kuvanjem u anilinskim bojama i naročito ističe neophodnost izlaganja sunčevim zracima, čime ostvaruje unutrašnju povezanost boje sa tvkivom slame i simbolički zatvara krug njenog ponovnog „zrenja“, omogućujući plodonosnim snopovima da zablistaju novim sjajem pred našim očima.

Svaka stabljika prolazi kroz ručnu obradu umetnika. Raseca je, ispravlja, odstranjuje krutu unutrašnjost, a zatim tako oslobođenu košuljicu seče na sitne komade i uz pomoć pincete sklapa u mozaičku celinu. Upravo rasecanjem tela stabljike, Sava simbolički oslobađa njenu dušu i ovaploćuje smisao njenog daljeg postojanja.

Pored idiličnih prikaza pejzaža, poljana i seoskih kuća zavičaja, koji čine dominantne motive njegovog stvaralaštva, predstavama svetinja - crkve u Milentiji, Petrove crkve u Novom Pazaru, Đurđevim Stupovima, Kruševca sa crkvom Lazaricom, kao i svetitelja - Sv.Save, kneza Lazara, Poljanski istražuje pravoslavne duhovne svere i iskazuje poštovanje ljudima, čija su imena zlatnim slovima upisana u stranice srpske istorije i predstavljaju osnovnu bit srpskog bića, vekovnu opomenu i putokaz za budućnost. Na slikama Poljanskog svoje mesto našao je i utvrđeni Koznik, izdignut kao svojevrstan stožer i vekovni čuvar celokupnog kulturnog nasleđa ovih krajeva.
Novom slikom, Felix Romuliane, koja predstavlja prvu u nizu, Poljanski ostavlja na trenutak motive svog zavičaja i ulazi dublje u korene rimske zaostavštine, ukazujući na multikulturalnost, veličinu i sjaj, koju je ovo podneblje imalo kroz istoriju, kao svojevrsno raskršće i mesto sudara različitih civilizacijskih i kulturoloških tokova. Dublji, simbolički smisao nastanka ove slike, možemo tražiti baš u postojanju velelepnih mozaika na prostoru Felix Romuliane.

Mozaik je oduvek nosio epitet najraskošnije tehnike, kojom su ukrašavane vladarske palate i hramovi. Tokom vremena, mozaik se menja ne samo u vizuelnom i umetničkom smislu, već i po pitanju tehnike izvođenja.

Upravo jedan vid ove specifične tehnike, vidimo u stvaralaštvu Poljanskog. Iako ima trideset pet godina rada iza sebe, po svojoj tehnici, Poljanski predstavlja vesnika budućih likovnih tendencija, čije mogućnosti se danas ovom izložbom jasnije sagledavaju.

Arhitektonika kojom gradi svoja dela, danas poprima obličje fine košuljice koja, baš kao i pri njegovom rođenju, obavija telo Poljanskog, nalik auri satkanoj od rukoveta slame, isijavajući, poput svojevrsnog svetlosnog nimba, zlatne, prefinjene, snopove.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: