Psihološka istraživanja su pokazala da se moralnost ljudi veoma menja od situacije do situacije, što znači da ne može biti rezulat njihovog (ne)moralnog karaktera. A ovo znači i da je sva etika zasnovana na priči o takvom karakteru promašaj, tvrdi američki filozof John Doris u knjizi “Manjak karaktera”.
Piše: Željka Buturović
Autor: John Doris, Cambridge University Press, 2002.
Za
Od čega zavisi naša spremnost da pomognemo nepoznatom prolazniku kojem je, recimo, ispala fascikla? Pokazuje se da u velikoj meri zavisi od toga da li smo neposredno pre toga našli pet dinara na ulici. John Doris započinje svoju kritiku karaktera prikazom psihološkog istraživanja u kojem je pokazano da je preko devedeset posto ljudi spremno da pomogne ako je neposredno pre toga u javnoj govornici našlo žeton, dok, ukoliko nije, pomoć pruža manje od deset posto. Dobro izabranim eksperimentima, pažljivom argumentacijom i nepretencioznim tonom, Doris polako objašnjava čitaocu kako se može desiti da (naizgled) dobronamerni, pristojni i moralni ljudi muče pse, ignorišu krike za pomoć i nevinim ljudima daju električne šokove od preko trista volti.
Mnogi ljudi koje mislimo da poznajemo poznajemo samo u odredjenim kontekstima: kao prijatelje, šefove, decu i predsednike vlada. Mi pretpostavljamo da, ako su oni požrtvovani ili arogantni prema nama, da su oni prosto požrtvovane i arogantne osobe, dobri, odnosno loši ljudi, i da će se ta požrtvovanost i arogancija ispoljiti bez obzira da li su učitelji, ljubavnici ili ministri u vladi – dakle, svuda i uvek. Ispostavlja se, medjutim, da je korelacija moralnosti ponašanja u različitim situacijama slaba. Već pre više od pola veka se znalo da poštenje dece, na primer, veoma zavisi od toga da li se radi o poštenju u školi, kući ili školskom dvorištu. A čak i kad se radi o poštenju u školi ponašanje dece zavisi od toga da li se radi o prepisivanju, laganju ili sabiranju poena u svoju korist.
Ovo ne znači da su ljudi potpuno nepredvidljivi, već samo da je teško predvideti njihovo ponašanje u situacijama u kojima ih nismo videli. Doslednost u ljudskom ponašanju postoji, ali to nije doslednost karaktera, već doslednost sličnog ponašanja u sličnim situacijama koju Doris zove fragmentiranim karakterom. Dakle, umesto intuitivne ideje da čovek ima moralni integritet koji se ispoljava u svim kontekstima, Doris zastupa tezu da je čovek u suštini skup lokalnih osobina uslovljenih kontekstom. Kao rezultat, ono što znamo o drugima, pa čak i onima koje mislimo da dobro poznajemo, je samo delić ovog skupa. Svaki put kad pomislimo da smo nekog provalili na osnovu ovog delića treba da stavimo prst na čelo, smatra Doris.
Protiv
Doris pripada eksperimentalnim filozofima – filozofskom pokretu čiji je cilj da odgovore na filozofska pitanja koristeći znanja i metode nauka, pre svega eksperimentalne psihologije. Rezultati ovog pokreta su, kao i Dorisova knjiga, za sad pre svega negativni jer ukazuju na neadekvanost ponudjenih rešenja, ali nova daju samo u nejasnim obrisima.
Dorisova osnovna teza je da je aristotelovska etika zasnovana na empirijski neadekvatnim premisama, i to je tačno, ali isto važi i za kantovsku i utilitarističku etiku. Razlog zašto su sve ove teorije još uvek u životu uprkos dugoj i intenzivnoj kritici nije u toj meri rezultat zabluda o ljudskoj psihologiji - koje su veoma duboke - već u tome što nema boljih.
Ideja fragmentiranog karaktera je prisutna u psihologiji već više decenija. Upravo zbog problema do kojih su doveli pokušaji njene elaboracije to nije najpopularnija teorija ličnosti u psihologiji. Najpopularnija je upravo teorija da karakter postoji koju Doris s razlogom kritikuje zbog njenih brojnih empirijskih neadekvatnosti.
Sve u svemu
Doris na duhovit i elokventan način dokazuje neintuitivnu tezu da ne postoje zli i nepošteni ljudi, već ljudi koji su zli i nepošteni u odredjenim vrstama situacija. Izuzetne i drastične situacije ne pokazuju kakav je ko zaista, nego kakav je ko u izuzetnim i drastičnim situacijam, što u svakodnevnom životu može ali ne mora da bude relevantno. Doris koristi fragmentirani karakter da bi objasnio kako je moguće da su holokaust organizovali i u njemu učestvovali brižni roditelji, požrtvovani nastavnici i stotine hiljada ni po čemu izuzetnih ljudi.
Doris vidi svoju knjigu kao knjigu filozofije, ali ona je u suštini udžbenik socijalne psihologije za filozofe. To je s jedne strane čini daleko interasantnijim štivom za širu čitalačku publiku, ali s druge ograničava dubinu i originalnost iznete filozofske misli. Podučavanje filozofa psihologiji, prosto, nije filozofija.
“Manjak karaktera” u Srbiji
Političke diskusije u Srbiji su pune poruge i zgražavanja, i umeren i analitičan ton kojim Doris pristupa osetljivim moralnim pitanjima bi mogao da posluži kao koristan uzor. A ideja o fragmentiranom karakteru je neprijatno ali nužno podsećanje da je energična osuda drugih jedno, a moralno ponašanje u okolnostima iskušenja nešto sasvim drugo.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će na velikom skupu Srpske naredne strane 27. i 28. juna u Beogradu biti predstavljen paket za penzionere, koji će poboljšati njihov ekonomski status.
Na samom ulazu u Bokokotorski zaliv, na poluostrva Luštica, nalazi se malo primorsko selo Rose – mesto koje poslednjih godina sve češće privlači pažnju turista koji su u potrazi za mirom i autentičnim doživljajem mora.
Rat u Ukrajini ušao je u 1.566. dan, a ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da je teško komentarisati izglede za pregovore o mirovnom rešenju u Ukrajini u ovom trenutku.
Sukob na Bliskom istoku – 102. dan. Američki vojni helikopter "Apač" srušio se u ponedeljak u blizini Ormuskog moreuza. Trampova administracija je primila poruke od Iranaca u kojima se navodi spremnost da prestanu sa pucanjem ako Izrael učini isto.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić dočekuje predsednika Republike Angole Žoaa Manuela Gonsalveša Lorensa, koji boravi u zvaničnoj poseti Srbiji od 8. do 10. juna.
Poznati pevač MC Stojan doživeo je ozbiljan peh tokom nastupa na otvaranju jednog kluba u Hrvatskoj, kada je pao sa scene. Nesvakidašnja i prilično dramatična scena odigrala se u Medulinu, gde je srpski izvođač zabavljao okupljene goste.
Kim Kardašijan ponovo se našla na udaru kritika nakon što je snimljena kako uzima peškir koji je navodno bio ostavljen za Kimija Antonelija nakon Velike nagrade Monaka.
Zvezda serije "Vatreni rivali", Hadson Vilijams, našao se na udaru kritika nakon što se ovih dana pojavila njegova stara fotografija na kojoj pozira sa grupom prijatelja.
Dejvid Saliven, suvlasnik i dosadašnji zajednički predsednik fudbalskog kluba Vest Hem Junajted, podneo je ostavku na svoju funkciju sa trenutnim dejstvom nakon zajedničke istrage BBC-jeve emisije Panorama i lista The Times o njegovom ponašanju.
Saša Zverev je osvojio titulu na Rolan Garosu pobedom u finalu protiv Flavija Kobolija. Ovaj trijumf ima istorijsku težinu jer teniser od malena boluje od dijabetesa tip 1, što ovaj uspeh čini posebnim.
Bubrezi su jedan od najvažnijih organa u ljudskom telu, a njihov zadatak je neprekidno filtriranje toksina i održavanje ravnoteže tečnosti. Iako često ne razmišljamo o njihovom zdravlju dok se ne pojave problemi, svakodnevna ishrana može imati značajan uticaj.
Demokratska Republika Kongo je saopštila da je broj potvrđenih smrtnih slučajeva od ebole porastao na 101 i da prisustvo naoružanih grupa nastavlja da ometa napore na suzbijanju epidemije u najteže pogođenoj provinciji, preneo je Rojters.
Osvežavajuća, slatka i puna vode, lubenica nije samo omiljeno letnje voće već i pravi saveznik zdravlja – od zaštite srca do pomoći u mršavljenju i hidrataciji organizma.
Kit Harington i Sofi Tarner, koji su odrasli zajedno na setu "Igre prestola" glumeći likove za koje se godinama verovalo da su brat i sestra, ponovo su se našli pred kamerama.
Novi film Breta Goldstina zauzeo je vrh Netflixove liste gledanosti širom sveta, ali umesto klasične ljubavne priče, najveću pažnju privukla je jedna scena koju gledaoci opisuju kao nešto što "nikada neće moći da zaborave".
Novi film legendarnog reditelja Stivena Spilberga pod nazivom "Dan razotkrivanja" (Disclosure Day) stiže u bioskope 10. juna 2026. godine, a već sada izaziva ogromnu pažnju publike širom sveta.
Komentari 2
Pogledaj komentare