Insajder o Azotari: Pravila pljačke

Info

Izvor: B92

Utorak, 27.11.2012.

20:52

Default images

Insajder više od godinu dana istražuje sporne privatizacije, pa i prodaju a zatim raskid ugovora o prodaji Hemijske industrije Azotara, Pančevo. Emisija o Azotari trebalo je da bude emitovana u okviru serijala koji se priprema za iduću sezonu. Međutim, zbog svih dešavanja oko Azotare i hapšenja koja su počela još u predizbornoj kampanji, a nastavljena pre nekoliko dana, u vanrednoj emisiji ste mogli videti sve dokaze do kojih je došao Insajder, a koji ukazuju da je spisak odgovornih za loše stanje u Azotari, prema istraživanju Insajdera, mnogo duži.

Do sada su vođene istrage o privatizaciji Azotare i trgovini đubrivom. Ipak prema istraživanju Insajdera, Azotara je štetu pretrpela i zbog odluke države da ta fabrika đubriva počne da bavi trgovinom pšenicom. Taj deo, kako navode predstavnci vlasti, doćiće na red kada se završi priča o đubrivu.

Prema istraživanju Insajdera, ispostavilo se da je zapravo napravljen sistem koji je doveo do toga da se dugovi Azotare uvećavaju, dok istovremeno u poslovima sa tim državnim preduzećem korist imaju privatne firme.
Dušan Bajatović, direktor Srbijagasa, koji je 2009. preuzeo Azotaru : Vi mene pitate da li je neko nekome „maznuo“ lovu, da li smo mi mazali masnu gusku državnim parama koja se zove privatna firma. Ja vam sad kažem da nismo.

Svi intervjui koji se vide u emisiji snimani su pre više meseci, odnosno u vreme vlade Mirka Cvetkovića, ali su poslednjih dana postali aktuelni.

U pripremi za privatizaciju, država 2006. godine Azotari oprašta oko 87 miliona evra duga, da bi tada društveno preduzeće bilo privlačno za prodaju. Kupac, srpsko-litvanski konzrocijum, čiji je napoznatiji predstavnik bivši šef beogradskog DB-a Dušan Stupar, preuzima obavezu da otplati preostali dug od 40 miliona. Taj dug ne samo da nije otplaćen nego je dostigao skoro 100 miliona evra u trenutku kada država privatizaciju proglašava neuspešnom. Krajem 2011, za manje od dve godine u vlasništvu države, Azotara je dostigla dug od 300 miliona evra.

Konzorcijum tri kompanije Univerzal Holding iz Srbije, Arvi i Saniteks iz Litvanije kupio je 2006. godine Azortaru za 13 miliona evra. Međutim, taj konzorcijum već 2007. prodaje ceo jedan pogon iz Azotare za proizvodnju azotnih đubriva, Karbamid 2. Pogon izvoze na rusko tržište i prodaju ga za čak 32.5 miliona evra.

Ključno pitanje koje se postavlja je kako je moguće da je samo jedan pogon iz Azotare prodat za tri puta više novca nego cela Azotara i kako je moguće da to Agencija za privatizaciju nije uspela da spreči. Direktor Agencije za privatizaciju Vladislav Cvetković, kojeg je imenovala G17 plus, smatra da je Azotara prodata po dobroj ceni. Intervju sa Cvetkovićem snimljen je u vreme Vlade Mirka Cvetkovića, a on je i danas na funkciji direktora Agencije.
B92: Pitanje je da li je Azotara prodata u bescenje?

Vladislav Cvetković, direktor Agenzije za privatizaciju: Mi prodajemo firmu koja se bavi nekom delatnošću, mi ne prodajemo njene zgrade i njenu opremu. Mi prodajemo kapital, odnosno mogućnost da ta firma posluje i nastavi da posluje u budućnosti.

Ugovor o privatizaciji Azotare raskinut je tek godinu i po dana od trenutka prodaje pogona. Ispostavilo se, prema istraživanju Insajdera, da je upravo Agencija svojim odlukama otvorila vrata za pradaju tog pogona i to u vreme kada su na čelu Agencije bili Vladmiri Galić kojeg je postavila DSS a koji je danas funkcioner SNS, kao i VesnaDžinić kadar G17 Plus.

Država je posle raskida privatizacije preuzela vlasništvo u tom preduzeću, a upravljnaje jednim državnim preduzećem – Azotarom - preuzelo je drugo državno preduzeće - Srbijagas. U ime novog rukovodstva Azotare, Dušan Bajatović, zbog kako navodi, izvlačenja novca od prodaje pogona, podneo je 2011. godine, kada je SPS bio na vlasti sa DS-om, krivičnu prijavu protiv predstavnika litvanskih firmi ali i protiv predstavnika Univerzal Holdinga: Dušana Stupara i Vujadina Jankovića.

Vujadin Janković, bivši direktor Azotare: Mi smo na kraju, na bilansu, videli da postoje dati avansi. Znači u bilansima za 2007. godinu, bilansima za 2008. i vidi se da su dati avansi, ali ja ne mogu tačno da kažem...
B92: Dobro, ali Vi se sada ponašate kao da u svemu tome niste učestvovali, a praktično priznajete da postoji mogućnost i sami ste videli da su davani avansi povezanim firmama u inostranstvu. Vi se sada ponašate kao da niste učestvovali u tome?

Janković: Ja sam bio direktor od 15. maja 2006. do 15. maj 2007. Do 1. juna 2008. Ja, kao Vujadin Janković, nisam imao nikakvu funkciju, niti upravljačku, niti odlučujuću, niti rukovodnu u Azotari.

Novinari Insajder se više od godinu dana bave istraživanjem privatizacije, ali i poslovanjem Azotare pošto je država preuzela ovu fabriku. Brojni dokazi ukazuju na to da je Azotara pretrpela ogromnu štetu kada je država odlučila da ta fabrika đubriva počne da trguje pšenicom. Ovo državno preduzeće od robnih rezervi pozajmljuje 50 hiljada tona pšenice i to sa kamatom, dok ostatak od 75 hiljada tona pozajmljuje od privatnog preduzeća Viktorija Grupa, ali bez kamate.

Plan je bio da Azotara proda tu pšenicu i tako obezbedi novac za kupovinu sirovina i pokretanje proizvodnje đubriva. Đubrivo bi zatim menjala sa seljacima za pšenicu i tako bi vratila dug. Međutim ispostavilo se da je na celom poslu izgubila samo Azotara, iako je posao osmišljen da bi se upravo pomoglo Azotari. Azotara je, naime, pšenicu koju je pozajmila, prodala firmama Yu Point i Invej, ali praktično po nižoj ceni od one po kojoj se zadužila u ugovorima o pozajmici.
Zanimljivo je da se, uprkos tome što Dušan Bajatović tvrdi da je Azotara prodala pšenicu po tržišnim cenama, dešava to da privatne kompanije Invej i YU Point pristaju da naknadno doplate državnom preduzeću Azotara za uzetu pšenicu, iako nisu imale nikakvu obavezu da to urade.

Uprkos svim ovim izmenama ugovora, Azotara na celom poslu beleži ogromne gubitke, pre svega zbog skoka cene pšenice kada je došao trenutak da vrati pozajmice Viktorija grupi. U tom trenutku pšenica je koštala više nego duplo u odnosu na cenu po kojoj se Azotara zadužila. Dušan Bajatović tvrdi da su svi poslovi, pa čak i oni sa pšenicom, bili jedini način pokretanja proizvodnje u Azotari.

Bajatović: Tvrdim da pare nisu namerno izvučene. Ako me to pitate, dakle, to je sa berzanskom robom kada radite, to je tako. Možete da izgubite, možete da zaradite. Ono što je činjnica jeste da ta Azotara i dan danas radi, da ima obratna sredstva, da ima zalihe, da u njoj radnici imaju plate. To je posledica tih aranžmana o kojima vi govorite. Treće posledice nema

Azotara je jedno od 24 preduzeća za koja Evropska unija traži preispitivanje privatizacije ili poslovanja, o čemu je javnost obaveštena u leto prošle godine. O tom spisku mesecima se samo spekulisalo u javnosti, ali nije bilo reakcije nadležnih institucija. Tek u predizbornoj kampanji pokrenuta je istraga u vezi sa privatizacijom Azotare, a nedavno je pokrenuta istraga u vezi sa prodajom jeftinog đubriva iz Azotare, zbog čega je uhapšeno devet a traga se za još dve osobe. Istraga oko poslova u koje je Azotara ušla sa pšenicom, o čemu ste gledali u ovoj emisiji, do danas, po svemu sudeći, nije pokrenuta.

Transkript cele emisije možete videti ovde.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

121 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: