Važno je zvati se "antisistemski" (i davati šokantne izjave)

U proteklih nekoliko nedelja videli smo izbore u Nemačkoj, Austriji i Češkoj na kojima su dobre rezultate ostvarili kandidati poznati po kontroverznim izjavama i sumnjivim prošlostima. Deluje da je jedna reč ključna - antisistemski (čak i ako partija nije zaista takva).

Info

Izvor: Slobodan Marièiæ

Ponedeljak, 23.10.2017.

14:45

Važno je zvati se
Okamura. Foto: GettyImages

Poslednji u nizu izbora održani su u Češkoj i to dva dana, u petak i subotu, a najviše glasova osvojila je stranka “Ano” milijardera Andreja Babiša, poznatog javnosti kao “češki Tramp”.

Druga je bila konzervativna Građanska demokratska stranka, treći su kroz cilj prošli Pirati, a na četvrtom je bio najveći bauk izbora - ekstremistička stranka Sloboda direktna demokratija biznismena Tomija Okamure.

Mediji navode da je Babiš uspeo da ubedi birače da predvodi antisistemsku stranku, iako je ANO poslednje četiri godine bila u vladi, a Babiš ministar i vicepremijer.

Babić bi tako mogao da postane prvi češki premijer koji je zvanično optužen i krivično gonjen zbog mahinacija sa evropskim fondovima, kao i prvi premijer koji je bio agent komunističke tajne policije StB.

Međutim, mnogo veći problem bio je Tomio Okamura, lider stranke koji traži zabranu islama, izbeglica i izlazak Češke iz Evropske unije. Njegova Sloboda direktna demokratija osvojila je manje glasova nego što se na početku očekivalo pre svega zbog glasača iz Praga i većih gradova.

Okamura je na primer pozivao Čehe da šetaju svinje pored džamija i prestanu da jedu kebab: "Želimo da zaustavimo islamizaciju Češke, želimo nultu toleranciju prema migraciji".
Babiš. Foto: GettyImages
Njegova majka je Čehinja, a otac Japanac. Odrastao je u obe zemlje, a kasnije je u Japanu prodavao kokice u bioskopima i vodio putničku agenciju koja je plišane igračke klijenata vodila u obilaske po Češkoj.

Rojters navodi da Okamura pre 2015. nije pripadao ekstremnoj desnici i da je 2011. bio u žiriju za izbor “Mis strankinje” na kojem su učestvovale imigrantkinje u Češkoj.

Dve godine kasnije je objavio sliku svoje devojke Čehinje u islamskoj odeći prilikom ulaska u džamiju u Londonu, nazivajući to "finim iskustvom".

Inače, mediji ističu i jedan paradoks sedmih parlamentarnih izbora u samostalnoj Češkoj – birači su u trenutku pojačanih bezbednosnih strahova i ksenofobije, ne samo od izbeglica i muslimana, već i od radnika iz Ukrajine i sa Balkana, a čime desnica veoma dobro rukuje, glasali za dvojicu imigranata - Slovaka Andreja Babiša i Tomija Okamuru.

Na birališta su prošle nedelje izlazili i Austrijanci.

Austrijska narodna partija (OVP) Sebastijana Kurca osvojila je 31,5 odsto glasova, a drugo mesto su gotovo podelili socijaldemokrate Kristijana Kerna (SPO) i kontroverzna Slobodarska partija (FPO) Hajnca-Kristijana Štrahea sa 26,5%.

Međutim, jasno je i ko je tu pobednik, a ko gubitnik – SPO je u odnosu na prošle izbore zabeležio blagi pad, dok je FPO osvojio pet odsto više.
Štrahe. Foto: GettyImages
Glavni komentar nakon objavljivanja rezultata jeste da je Austrija skrenula još više udesno i deluje da će novu vladu OVP napraviti upravo sa kontroverznom FPO, čiji je lider Hajnc-Kristijan Štrahe poznat po čvrstoj retorici i populističkim izjavama.

Štrahe je, na primer, izjavljivao da je Evropa “lepi, hrišćanski kontinent” i zalagao se za to da Evropa dobije vojsku sa nuklearnim naoružanjem.

"Moramo i možemo očekivati da svi koji žele da dođu u Evropu poštuju našu tradiciju, veru, običaje i kulturu. To mora da važi za sve Evropljane, a ko neće da prihvati naša pravila igre nema šta da traži na ovom kontinentu”, izjavio je jednom Štrahe.

Portal "Politiko" je već postavio pitanje da li će posle Viktora Orbana u Mađarskoj, inadžijskog konzervatizma PiS u Poljskoj i "nadiruće pretnje" AfD u Nemačkoj, Evropa dobiti još jedan izvor pritiska na evropski odnos prema granicama, izbeglicama i migracijama, ali i samoj sebi.

Osim toga, upravo je AfD bio glavni pobednik na izborima za Bundestag krajem septembra u Nemačkoj.

Demohrišćani Angele Merkel osvojili su 33,2 odsto glasova, drugi je SPD sa 20,8 odsto glasova, a "pobednici" izbora su AfD sa 13,1%. Demohrišćani su tako osvojili 8% odsto manje, SPD 5,5% manje, a AfD-a čak 8% više glasova nego ranije i imaće 94 od ukupno 709 poslanika.
AfD. Foto: GettyImages
Većina njih je nepoznata čak i nemačkoj javnosti, ali ih sve uglavnom znaju po verbalnim ispadima, revizionističkim stavovima o nacističkom periodu, antimuslimanskim tvrdnjama...

Na primer, potpredsednica stranke i šefica berlinskog AfD-a Beatriks fon Štorh je kancelarki Angeli Merkel u jednoj TV emisiji predložila da emigrira u Čile pre nego što je, kako kaže, narod protera iz Nemačke, a na društvenim mrežama se tokom izbegličke krize proslavila zahtevom da nemačka granična policija puca na žene i decu.

Takođe, lider AfD u Lajpcigu Zigbert Doers na svom automobilu ima tablice na kojima piše “AH 1818“ - “AH“ su inicijali Adolfa Hitlera, dok je broj 18 na neonacističkoj sceni takođe šifra za nacističkog lidera, s ozbirom na to da su u nemačkoj abecedi slova A i H na prvom i osmom mestu.

Kada su to primetili novinari, Doers je izjavio da sve to slučajnost.

Tu su i Vilhem fon Gotberg koji je u svojim esejima za Holokaust tražio izvinjenje Poljske i Češke zbog proterivanja Nemaca nakon Drugog svetskog rata, kao i “mladi lav” Sebastijan Munzenmajer kojem se trenutno sudi zbog optužbe da je sa grupom huligana pretukao i pokušao da opljačka nekoliko navijača suparničkog kluba.

A ukoliko zagrebemo samo malo dalje u prošlost naletećemo na i još nekoliko primera - na antisistemskom talasu do pobeda na izborima došli su i novi predsednik Francuske Emanuel Makron, kao i predsednik SAD Donald Tramp.

Slobodan Maričić

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: