"Hrvatska doživela veći neuspeh, Srbija prošla gore"

Politički analitičari se slažu u oceni da je presuda Međunarodnog suda pravde u Hagu koji je odbacio uzajamne tužbe Hrvatske i Srbije za genocid očekivana, ali, dok jedni smatraju da odluka MSP-a neće bitno uticati na buduće odnose dve zemlje, drugi vide priliku za poboljšanje odnosa između Srbije i Hrvatske. Pojedini napominju da prednost možda bude data i nacionalističkoj retorici...

Info

Izvor: Tanjug Beta

Utorak, 03.02.2015.

14:20

Default images
Foto: B92, arhiva

"U osnovi je tako da je Hrvatska doživela veći neuspeh, jer je ona pokrenula tužbu, ali je Srbija prošla gore, jer je Sud prihvatilo više elemenata hrvatske tužbe, nego srpske protivtužbe", izjavio je politički analitičar Žarko Puhovski.

Upitan da li će se i kako presuda odraziti na međudržavne odnose Srbije i Hrvatske, Puhovski je rekao da do sada takve odluke nisu bitno uticale na odnose, ali da je pitanje da li će se dati prednost nacionalističkoj ili dobrosusedskoj retorici.

"U ovom trenutku se čini da u Hrvatskoj jača nacionalistička retorika, a u Srbiji je problem nespremnost srpskih vlasti da u skladu sa svojim zakonima procesuiraju Vojislava Šešlja", dodao je Puhovski.

Tim Džuda, dugogodišnji dopisnik londonskog Ekonomista za Zapadni Balkan, kaže da ishod procesa koji su Srbija i Hrvatska vodile pred međunarodnim sudom pravde u Hagu bio je očekivan i neće bitno uticati na buduće odnose dve zemlje.

Ceo proces je bio besmislen, izuzev za advokate, koji su masno naplatili honorare, i za neke političare, kojma je poslužio za sticanje političkih poena”, rekao je Džuda.

Džuda smatra da je od početka bilo jasno da ni hrvatska tužba, ni srpska protivtužba nemaju izgleda na uspeh, jer ni jedno relevantno međunarodno pravno telo, pa čak ni organizacije za ljudska prava, nisu tvrdile da je bilo koja strana tokom rata u Hrvatskoj počinila genocid.

"Bilo je teških zločina sa obe strane, ali genocid je utvrđen jedino u Bosni i Hercegovini, u slučaju Srebrenice"”, rekao je on.

Džuda podseća da je tužba pred MSP koju je Hrvatska podigla protiv Srbije bila jedna od poslednjih želja pokojnog Franje Tuđmana i da je Hrvatska demokratska zajednica zato insistirala na njoj.

"“Socijaldemokrati su se bojali da će ih HDZ napasti ako povuku tužbu, a onda ni Srbija nije mogla nazad"”, kaže Džuda.

On procenjuje da mišljenje MSP da se ni Srbija ni Hrvatska ne mogu smatrati odgovorne neće bitno uticati na buduće odnose dve zemlje, ali da bi bilo nešto sasvim drugo da su jedna ili obe države proglašene krivim.

"Pretpostavljam da su vlade i u Beogradu i u Zagrebu sada odahnule, jer će moći da skinu to pitanje sa dnevnog reda i okrenu se budućnosti”", rekao je Džuda.

Politički analitičar Dušan Janjić izjavio je da je očekivana odluka Međunarodnog suda pravde o odbijanju tužbe i protivtužbe Hrvatske i Srbije za genocid ocenivši da će ona "teže pasti hrvatskoj javnosti".

"I jedna i druga tužba su bile više motivisane unutrašnje političkim problemima šovinističkih elita ili nespremnošću da preuzmu svoj deo odgovornosti za težak građanski rat i krvoproliće u Hrvatskoj. Hrvatskoj javnosti će biti teže u ovom momentu, jer je čitav mit borbe pravljen na tome da su oni bili žrtve agresije i da su imali opravdani oslobodilački rat", rekao je Janjić Tanjugu.

U tom smislu smatra da će ova odluka biti veliki problem u Hrvatskoj jer je ona na tome građena kao država.

"Biće drame, nacističkih izjava i jačanje ekstremnog desnog i na jednoj i na drugoj strani, ali pogovotovo u Hrvatskoj. To je sad njihov unutrašnji problem", smatra Janjić.

Naglašava i da ovom odlukom suda građani nisu ostali bez mogućnosti da u privatnim tužbama nadoknade načinjenu štetu, te da očekuje "stotine novih tužbi".

"Srbija neće plaćati odštetu, ali ako se dokaže da je u onom periodu kada je to bila vojska Jugoslavije, na početku rata, ili ako se pokaže da su to uradile paravojne formacije pod kontrolom tadašnjeg DB-a, Srbija će morati da plaća naknadu, kao što će morati i Hrvatska", zaključio je Janjić.

Član pravnog tima Srbije do 2010. godine, Vladimir Đerić je rekao da se u dobroj meri još pre desetak godina moglo pretpostaviti da će MSP doneti ovakvu odluku.

Đerić je kazao da sa žalošću konstatatuje da vlasti u Hrvatskoj i Srbiji posle Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana nisu uspele da politički reše spor, te se on nastavio.

"Pravnici su radili svoj posao najbolje što su mogli, a političari nisu mogli da izađu iz paradigme u koju su ih ubacili Milošević i Tuđman", rekao je Đerić.

Direktorka beogradskog centra za ljudska prava Vesna Petrović je istakla odluka MSP-a ne znači da dve zemlje treba da odustanu od procesuiranja pojedinaca odgovornih za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji.

Petrović je navela da je ta odluka očekivana jer je međunarodni zločin genocida ozbiljan zločin koji je teško dokaziv i "mora da se dokaže namera da ste želeli da uništite trajno deo grupe ili celu jednu grupu etničku, versku..."

Kako je dodala, pred Međunarodnim tribunalom u Hagu, gde se ustanovljava pojedinačna odgovornost onih koji su počinili krivična dela, nikada se nije dogodilo da je neki pojedinac osuđen za krivično delo genocida na prostoru Hrvatske.

Jedino je, kako kaže, presuđeno da je postojao genocid na jednom ograničenom delu teritorije BiH u Srebrenici, te da je to "jedino mesto na kom možemo da govorimo o genocidu".

Ona je naglasila da zločin genocida uključuje samo nameru, a da je radnja izvršenja tog krivičnog dela je potpuno ista i kad se čine ratni zločin, zločin protiv čovečnosti... te da presuda ne bi smela da dovede do toga da vlasti u Srbiji i Hrvatskoj odluče da ne procesuiraju pojedince odgovorne za zločine.

"Ne smemo da kažemo da nije bilo genocida pa ne moramo dalje da nastavljamo neke procese koji se tiču individualne odgovornsti pojedinaca koji su zaista počinili užasne zločine u ratovima na prostoru bivše SFRJ", rekla je Petrović ističući da je u srpskim i hrvatskim zakonima predviđeno kažnjavanje za ratne zločine.

Na pitanje kako bi odbacivanje tužbi moglo uticati na odnose Srbije i Hrvatske, ona je rekla da bi političke elite dve zemlje trebalo da iskoriste ovu priliku da "upodobe" međusobne odnose kako bi razvili prijateljske i dobrosusedske odnose.

Ona je podsetila da Srbija i Hrvatska nisu rešile pitanje granice, te da će bilateralni odnosi zavisiti od brojnih drugih okolnosti, ali da bi političari današnju odluku MSP "trebalo da iskoriste u dobrom smeru".

Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov ocenio je da bi nakon presude Međunarodnog suda pravde u Hagu, kojom su odbačene uzajamne tužbe Hrvatske i Srbije o genocidu, trebalo težiti suočavanju sa prošlošću zajedničkim naporima i Srbije i Hrvatske.

"Presudom Međunarodnog suda u Hagu stavljena je samo tačka na jedan deo priče o onome šta se dešavalo devedesetih godina, povodom tužbe Hrvatske i protivtužbe Srbije. Međutim u međusobnim odnosima ovo bi trebalo da bude zarez i u ponašanju obe države iz spora u suočavanju sa događanjima devedesetih godina", rekao je Popov.

On je ocenio da bi svaka zemlja morala da preduzme nešto da se utvrde konkretni počinioci zločina i sa jedne, i sa druge strane.

Logika suočavanja s prošlošću radi perspektive u budućnosti neće funkcionisati skoro, sem ukoliko bude pritiska Brisela i delimično civilnog društva.

Popov smatra da će jedno vreme presuda biti dodatni argument za zahlađanje odnosa jer će obe strane verovatno izraziti nezadovoljstvo i jer ni jedna strana nije dobila satisfakciju.

On je podsetio da je za istorijsko pomirenje Mađarske i Srbije koje se desilo prošle godine trebalo sedamdeset godina.

"Na žalost ovde treba puno vremena da prođe da bi se neke rane zacelile i da bi se otvoreno moglo govoriti o nekim temama, a to nam ne ide u prilog", istakao je Popov.

Predsednik Srbije Tomsilav Nikolić izjavio je da Hrvatska nije uspela da dokaže genocidne namere srpske strane u ratnim sukobima.

Hrvatski predsednik Ivo Josipović je izjavio da nije zadovoljan konačnom presudom Međunarodnog suda pravde, koja je odbila i hrvatsku i srpsku tužbu za genocid.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 9

Pogledaj komentare

9 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: