Biografije članova nove Vlade Srbije

Nova Vlada Srbije ima 19 čalnova - premijera Aleksandra Vučića, 16 ministara i dva ministra bez portfelja. Ovo su njihove biografije koje su objavile novinske agencije Beta i Tanjug:

Info

Izvor: B92

Nedelja, 27.04.2014.

20:21

Default images

1. ALEKSANDAR VUČIĆ, premijer Rođen je 5. marta 1970. godine u Beogradu. Maturirao je u Zemunskoj gimnaziji 1988.godine, a 1994. godine završio je Pravni fakultet u Beogradu. Političku karijeru počeo 1993. godine kao funkcioner Srpske radikalne stranke (SRS) i tada postoje narodni poslanik. U toj stranci bio je sve do 2008. godine, kada prelazi u tek osnovanu Srpsku naprednu stranku (SNS). Lider SNS-a postao je u septembru 2012. godine, nakon što je tadašnji predsednik stranke Tomislav Nikolić dao ostavku i postao predsednik Srbije posle predsedničkih i parlamentarnih izbora 2012. godine. Istovremeno, Vučić je preuzeo funkciju ministra odbrane i prvog potpredsednika Vlade zaduženog za borbu protiv korupcije i kriminala. To je njegova druga ministarska funkcija, pošto je 1998. godine bio ministar informisanja. Ministar odbrane bio je do septembra 2013. godine, kada se povlači sa tog mesta nakon rekonstrukcije vlade i zadržava mesto prvog potredsednika. Aktivno je učestvovao u pregovorima Vlade Srbije i privremenih institucija u Prištini pod pokroviteljstvom Evropske unije. Na izborima u martu 2014. godine, njegova stranka osvojila je 49 odsto glasova. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, medju kojima su: "Kapetan Miša Anastasijević" za ličnost godine 2012, "Ličnost godine 2013" po izboru Nezavisnih novina, "Čovek godine 2013" po izboru Evropskog magazina, "Najevropljanin" u izboru medjunarodne organizacije Prva evropska kuća. Poseduje zavidnu ličnu biblioteku, igra šah, tečno govori engleski i ruski, a služi se i fancuskim jezikom. Oženjen je i ima dvoje dece.

2.IVICA DAČIĆ, prvi potpredsednik i ministar spoljnih poslova Rodjen je 1966. godine u Prizrenu. Diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Bio je član Parlamentarne delegacije Skupštine Srbije u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope. Obavljao je funkciju predsednika poslaničke grupe u Skupštini Srbije i u Skupštini SRJ. Savezni poslanik u Veću gradjana Savezne skupštine Savezne Republike Jugoslavije od 1992. godine. Poslanik u Skupštini Srbije od 2004. godine. Bio je ministar za informisanje u prelaznoj Vladi Srbije od oktobra 2000. do januara 2001. godine. Predsednik je Socijalističke partije Srbije od decembra 2006. godine. Bio je predsednik Košarkaškog kluba "Partizan" iz Beograda i potpredsednik Jugoslovenskog olimpijskog komiteta. Bio je prvi potpredsednik Vlade, zamenik predsednika Vlade i ministar unutrašnjih poslova od jula 2008. godine do jula 2012. godine. Od 2012. bio je premijer i ministar unutrašnjih poslova. Dobitnik je priznanja "Najevropljanin" za 2009. godinu. Govori engleski i ruski jezik. Oženjen, otac dvoje dece.

3. ZORANA MIHAJLOVIĆ, potpredsednica Vlade i ministarka gradjevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Rodjena je 1970. godine u Tuzli. Osnovnu i srednju školu završila je u Beogradu, kao najbolja u generaciji. Diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Ekonomskom fakultetu u Beogradu sa temama iz oblasti energetike i ekonomije. Zvanje naučnog saradnika stekla je 2006. godine na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, zvanje docenta na Megatrend Univerzitetu 2008. godine, a zvanje vanrednog profesora i prorektora za nauku 2011. godine. Radila je u Prvoj ekonomskoj školi, Elektroprivredi Srbije, beogradskom aerodromu "Nikola Tesla". U Vladi Srbije je 2006. bila angažovana kao savetnik potpredsednika Vlade za energetiku i politiku zaštite životne sredine, a bila je i savetnika za energetiku tadašnjeg predsednika Vlade Republike Srpske Milorada Dodika. Autor je i koautor četiri knjige iz oblasti energetike i održivog razvoja, napisala je i objavila više od 200 radova o problemima i mogućnostima srpskog energetskog sektora. Osnivač je nevladine organizacije (NVO) Ženska vlada, član NVO Evropski pokret u Srbiji i organizacije East West Bridge, kao i član redakcijskog odbora časopisa "Eko Srbija". Član je SNS od 2009. godine i predsednik je Saveta stranke za energetiku i rudarstvo. U prethodnoj Vladi bila je ministarka energetike, razvoja i zaštite životne sredine, a 2012. godine imenovana je za guvernera Srbije u Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD). Član je Saveta Univerziteta u Beogradu, Upravnog odbora Direktorata civilnog vazduhoplovstva, Upravnog odbora Fonda za razvoj Srbije, predsednik Upravnog odbora Fondacije 5+ i predstavnik Srbije u Skupštini akcionara NIS-a. Majka je jednog sina. Govori engleski jezik.

4. RASIM LjAJIĆ, potpredsednik Vlade i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rodjen je 1964. u Novom Pazaru gde je završio osnovnu školu i gimnaziju. Medicinski fakultet završio je u Sarajevu. U periodu od 1989. do 2000. godine radio je kao novinar za brojne dnevne i periodične listove na prostoru bivše SFRJ. Posle petooktobarskih promena izabran je za ministra za nacionalne i etničke zajednice u Vladi SRJ. Posle izbijanja krize na jugu Srbije, u decembru 2000. bio je potpredsednik Koordinacionog tela za opštine Preševo, Bujanovac i Medvedja, a od septembra 2005. do jula 2008. predsednik tog tela. U avgustu 2001. godine imenovan je za potpredsednika Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju. Bio je ministar za ljudska i manjinska prava u Savetu ministara SCG. Od jula 2004. predsednik je Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalima, a od jula 2006. koordinator za sprovodjenje Akcionog plana za završetak saradnje sa tim sudom. Bio je dva puta izabran za ministra rada i socijalne politike 2007. i 2008. U prethodnoj vladi bio je potpredsednik i ministar za spoljnu i unutrašnju trgovinu i telekomunikacije. Nedeljnik Vreme proglasio ga je za ličnost 2004. godine, a Evropski pokret u Srbiji dodelio mu je priznanje "Najevropljanin" za oblast politike u 2005. godini. Oženjen je i ima dvoje dece.
Foto: Tanjug
5.KORI UDOVIČKI, potpredsednica Vlade i ministarka državne uprave i lokalne samouprave Rodjena je 1961. godine u Boliviji. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu 1984. godine, magistrirala 1988, a doktorirala 1999. godine na Univerzitetu Jejl. Istraživala je medjuregionalnu trgovinu i integraciju izmedju republika SFR Jugoslavije. Od 1993. do 2001. radila je u Medjunarodnom monetarnom fondu u Vašingtonu i onda se vratila u Beograd kao specijalna savetnica ministra finansija i privrede u Vladi Srbije. Za ministarsku energetike i rudarstva imenovana je 2002. godine, a za guvernerku Narodne banke Srbije izabrana je jula 2003. godine i na toj funkciji ostala do februara 2004. godine, kada je opozvana zbog nelegalnosti tokom glasanja u Skupštini Srbije. Osnivač je i predsednik Centra za napredne ekonosmke studije CEVES, beogradske nevladine organizacije koja se bavi istrazivanjima u ekonomiji i obrazovanju u jugoistoistočnoj Evropi. Udata je ima troje dece. Govori engleski, španski, služi se portugalskim i francuskim.

6. LAZAR KRSTIĆ, ministar finansija Rođen je 1984. godine u Nišu. Diplomirao je matematiku i etiku, politiku i ekonomiju 2007. godine na Univerzitetu Jejl u Americi. Osvojio je više nagrada iz matematike, a dobitnik je i nekoliko naučno istraživačkih stipendija na temu ekonomske tranzicije u zemljama srednje i istočne Evrope, uključujući i jednosemestralni studijski boravak u Berlinu, koji je finansirala Nemačka agencija za akademsku razmenu. Od 2007. godine do imenovanja na funkciju ministra finansija u Vladi premijera Ivice Dačića, 2013. godine, radio je u svetskoj konsultantskoj kući Mekenzi (McKinsey&Company), gde je napredovao od mesta poslovnog analitičara do pozicije mlađeg partnera. U toku karijere, koju je gradio u SAD, Evropi i na Bliskom istoku radeći za vodeće svetske firme, najviše se bavio projektima iz oblasti finansija, energetike i trgovine, sa akcentom na strategiji, korporativnom upravljanju i restrukturiranju. Proveo je i nekoliko meseci na praksi u vodećem investicionom fondu "Bridgewater Asociates" u SAD. Dobitnik je jednog od prva 204 počasna pasoša sa obeležjima Republike Srbije zbog uspeha postignutih u inostranstvu i posvećenosti Srbiji. Član je Mense Srbije od 2000. godine. Nije oženjen. Govori engleski, služi se nemačkim i francuskim jezikom .

7. DUŠAN VUJOVIĆ, ministar privrede Rodjen je 1951. godine u Požarevcu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu 1974. godine, bio student generacije. Na tom fakultetu je magistrirao 1977. godine, a doktorirao 1984. godine. Postdoktorske studije završio je 1990. godine na Kalifornijsom univerzitetu u Berkliju u oblasti primene strukturnih modela opšte ravnoteže na analizu strukturnih reformi u tranzicionim privredama. Od novembra 1974. godine radio je kao asistent u Institutu za medjunardnu politiku i privredu u Beogradu, a od oktobra 1975. kao asistent na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Početkom 1979. godine primljen je u Svetsku banku kao ekonomista u programu "young profešionals". Od 1985. do 1992. radio je kao docent i vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu i kao rukovodilac projekta makroekonomskog modeliranja za potrebe Savezne Vlade SFRJ, Institut za statistiku. U Svetsku banku se vratio 1992. godine gde je do 1997. rukovodio programom stručnog usavršavanja kadrova iz ekonomskih ministarstava zemalja u tranziciji iz istočne i južne Evrope, bivšeg Sovjetskog saveza, Kine i Vijetnama. Od 1998. do 2001. predvodio je stručne timove Svetske banke koji su radili na programima makroekonomske analize, strukturnih kredita i investicionih projekata reforme javnog sektora, uključujući reformu poreske administracije, trezora, budžetskog procesa, javne administracije, sudstva. Od 2001. do 2003. radio je kao predstavnik Srbije i Crne Gore u Savetu direktora Svetske banke, a od juna 2003. do kraja 2006. rukovodio programom Svetske banke u Ukrajini. Od 2007. do 2011. radio je kao vodeći ekonomista, prvo u regionu Svetske banke za Evropu i centralnu Aziju, a zatim u nezavisnom odeljenju za evaluaciju rada Svetske banke. Od 2011. godine radio je kao konsultant Svetske banke i USAID-a u oblasti inovacija, budžetske reforme i reforme javnog sekora. Sada radi kao redovni profesor ekonomije na beogrdskom privatnom Fakultetu za ekonomiju, finansije i administraciju FEFA. Član je predsedništva Saveza ekonomista Srbije i glavni i odgovorni urednik časopisa Finansije, Ministarstva finansija Srbije. Objavio je više desetina radova u domaćim i inostranim časopisima u oblasti fiskalne politike, ekonomskog razvoja i rasta, institucionalnih i strukturnih reformi, inovacija, tranzicije. Bio je vodeći autor velikog broja studija i projekata restrukturiranja velikih preduzeća, reforme budžeta i javnog sektora. Oženjen je, ima dvoje dece. Govori engeski i ruski.

8. SNEŽANA BOGOSAVLJEVIĆ BOŠKOVIĆ, ministarka poljoprivrede i zaštite životne sredine Rodjena je u Ivanjici 1964. Osnovnu školu i srednju Prirodno tehničku školu, smer za biohemiju i molekularnu biologiju, završila je u Ivanjici. Studije agronomije na Agronomskom fakultetu u Čačku završila je 1986. godine sa prosečnom ocenom 9,14. Poslediplomske studije na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu završila je 1990. i stekla zvanje magistra biotehničkih nauka - oblast Odgajivanje domaćih životinja. Doktorirala je na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu 1994. godine na temu "Uticaj načina gajenja na tovne osobine i kvalitet mesa brojlera teških linijskih hibrida kokoši" i stekla zvanje doktora biotehničkih nauka - oblast zootehničkih nauka. Redovni profesor je na Agronomskom fakultetu u Čačku od 2006. godine gde je obavljala funkcije šefa katedre za stočarstvo i prodekana za nastavu i naučno istraživački rad i gde predaje Specijalno stočarstvo, Zootehniku, Poznavanje aminalnih sirovina i Organizacija stočarske proizvodnje. Zamenik je predsednika Suda časti Univerziteta u Kragujevcu. Autor je ili koautor 108 naučnih radova. Član je svetske naučne asocijacije živinara (World's Poultry Science Ašociation), kao i nacionalnog naučnog udruženja živinara. Služi se francuskim i engleskim jezikom.
Foto: Tanjug
9. ALEKSANDAR ANTIĆ, ministar rudarstva i energetike

Rodjen je 1969. godine u Beogradu, po zanimanju je diplomirani ekonomista. Od septembra 2013. godine obavlja funkciju ministra saobraćaja u Vladi Srbije.

U periodu od 1992. do 2013. godine bio je odbornik u Skupštini opštine Zvezdara u dva mandata i tri puta je biran za odbornika u Skupštini grada Beograda. Od 2004. do 2008. godine, obavljao je funkciju predsednika odborničke grupe SPS u Skupštini grada Beograda. Funkciju predsednika Skupštine Beograda obavljao je u dva mandata, od decembra 2008. do maja 2012. i od juna 2012. do septembra 2013. godine kada je izabran za ministra saobraćaja u Vladi Srbije.

Na izborima 2012. izabran je za narodnog poslanika u Skupštini Srbije. Od 2013. obavlja funkciju predsednika Upravnog odbora Direktorata civilnog vazduhoplovstva Srbije. Vlada Srbije imenovala ga je za nacionalnog koordinatora Srbije u mehanizmu saradnje Kine i Centralne i Istočne Evrope (CIEZ) i na čelu je Radne grupe za projekat modernizacije pruge Beograd - Budimpešta.

Član je Upravnog odbora Fonda za razvoj Srbije. Predsednik je Gradske organizacije SPS Beograda i član Predsedništva SPS. Ruski patrijarh Kiril odlikovao ga je Ordenom Svetog Serafima Drugog stepena. Ima sina Andreja. Služi se engleskim jezikom.

10. NIKOLA SELAKOVIĆ, ministar pravde

Rodjen je 30. aprila 1983. godine u Užicu. Nakon osnovnih i master akademskih studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, od 2010. godine pohadja doktorske studije. Osnivač je Srpskog kulturnog kola "Despot Stefan Lazarević". Od 2010. godine predsednik je Instituta "Oratoria" Centar za retoriku. Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 2009. godine postaje stručni saradnik u nastavi na predmetima "Uporedna pravna tradicija" i "Nacionalna istorija države i prava", na kojima je 2010. izabran za asistenta.

Član je Srpske napredne stranke (SNS) od njenog osnivanja 2008. godine. U septembru 2012. izabran je i za člana Predsedništva. Nakon imenovanja za ministra pravde i državne uprave u Vladi Republike Srbije u julu 2012. godine postaje i član Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca. Govori engleski, francuski i italijanski jezik.

11. NEBOJŠA STEFANOVIĆ, ministar unutrasnsjih poslova Rodjen je 20. novembra 1976. godine u Beogradu. Devetu gimnaziju "Mihajlo Petrović Alas" završio je u Beogradu, a diplomirao je na Fakultetu za poslovne studije, Megatrend univerziteta. Zvanje magistra ekonomskih nauka stekao je 2011. godine, a doktorirao 2013. na Megatrend univerzitetu. Od 2004. do 2008. godine bio je zaposlen u preduzeću za spoljnu i unutrašnju trgovinu "Interspeed" d.o.o. na poziciji direktora marketinga. Od 2008. godine prelazi na dužnost zamenika finansijskog direktora u preduzeću "Jabuka" d.o.o. Od 2004. do 2008. godine bio je odbornik u skupštini grada Beograda. Na parlamentarnim izborima 2007. godine izabran je za narodnog poslanika, a na izborima 2012. godine izabran je za poslanika Skupštine Srbije i odbornika Skupštine grada Beograda. Od jula 2012. godine do aprila 2014.godine obavljao je funkciju predsednika Skupštine Srbije. Bio je i šef skupštinske delegacije u Interparlamentarnoj uniji. Osnivač je Srpske napredne stranke, član njenog Predsedništva, potpredsednik Glavnog odbora i predsednik Gradskog odbora Beograd. Govori engleski i ruski jezik. U braku je sa Anom i ima ćerku Ninu.

12. BRATISLAV GAŠIĆ, ministar odbrane Rodjen je 30. juna 1967. godine u Kruševcu. Osnovnu školu "Jovan Jovanović Zmaj" završio je u Kruševcu. Srednje obrazovanje stekao je u kruševačkoj Gimnaziji, a zvanje diplomiranog ekonomiste, na Ekonomskom fakultetu u Nišu. Oženjen je i ima tri sina. Od 1989. godine se bavi privatnim preduzetništvom, vlasnik je i direktor preduzeća "Saco". Od juna 2012. godine do aprila 2014. godine bio je na funkciju gradonačelnika Kruševca. Istaknuti je sportski radnik. Jedan je od osnivača Srpske napredne stranke i trenutno je na funkciji potpredsednika stranke. Govori grčki i engleski jezik.

13.SRDJAN VERBIĆ, ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Rodjen je 1970. godine u Gornjem Milanovcu. Osnovnu i srednju školu pohadjao je u Beogradu. Tokom školovanja bio je polaznik prvih programa Istraživačke stanice Petnica, učesnik više saveznih smotri "Nauka mladima" i stipendista fonda SANU i Republičkog fonda za talente. U oktobru 1986. godine dobio je Oktobarsku nagradu grada Beograda za najbolji srednjoškolski istraživački rad. U avgustu 1993. diplomirao je teorijsku fiziku na Fizičkom fakultetu univerziteta u Beogradu, nakon čega počinje da radi kao rukovodilac programa fizike Istraživačke stanice Petnica. Tokom karijere u Petnici vodio je više od stotinu domaćih i medjunarodnih seminara, radionica i konferencija za učenike, studente i nastavnike iz 15 raznih naučnih oblasti. Od 2005. godine aktivan je koordinator medjunarodnih aktivnosti Istraživačke stanice Petnica. Poslediplomske studije i doktorat je radio na Univerzitetu u Beogradu u oblasti veštačke inteligencije. Od 2003. godine kao spoljni saradnik Instituta za psihologiju i Instituta za pedagoška istraživanja učestvuje u medjunarodnim studijama učeničkih postignuća PISA i TIMŠ kao koordinator za prirodne nauke. Od 2005. godine radi u Zavodu za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja na poslovima vezanim za obrazovne standarde i testove znanja u prirodnim naukama. U martu 2013. godine imenovan je za rukovodioca Centra za ispite u tom zavodu. Autor je tri udžbenika iz fizike i recenzent više udžbenika i knjiga iz popularne nauke. Oženjen je i otac dvoje dece.

14. ZLATIBOR LONČAR, ministar zdravlja Rodjen je 3. avgusta 1971. godine u Beogradu. Osnovnu i srednju školu završio je sa odličnim uspehom. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu školske 1996/97 sa prosečnom ocenom 8,50. Tokom studiranja uključivan je u više naučno istraživačkih radova i sa istima učestvovao na kongresima studenata Medicine i Stomatologije bivše Jugoslavije. Govori engleski jezik. Specijalizaciju iz opšte hirugije je započeo 1998 godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a specijalistički ispit položio 2003. godine. Školske 2008/09 godine upisao je doktorske studije iz Medicinske epidemiologije, na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i trenutno radi na pisanju doktorske disertacije. Od avgusta 2012 godine obavljao funkciju direktora Urgentnog centra, Kliničkog centra Srbije i pomoćnika direktora Kliničkog centra Srbije za medicinska pitanja. Od 2013 godine obavlja funkciju načelnika odeljenja za transplantaciju. Učestvovao je u izradi više naučnih radova kao autor i koautor. Oženjen, ima jedno dete.

15. ALEKSANDAR VULIN, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Rodjen je 1972. godine u Novom Sadu. Osnovnu školu završio je u Novom Sadu, gimnaziju u Sremskim Karlovcima, a Pravni fakultet u Kragujevcu. Bio je pomoćnik direktora marketinga u firmi Super pres, direktor marketinga u firmi Kolor pres i zamenik generalnog direktora Kolor medija internacional. Vulin je bio i odgovorni urednik nedeljnika "Pečat", dok je u više dnevnih i nedeljnih listova (Svet, Nacional, Pravda i Politika) bio kolumnista. Za direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju izabran je 2012. Osnivač je Jugoslovenske levice koju je napustio 1998. godine. Socijalističkoj partiji Srbije pristupio je na Šestom kongresu, a iz nje se povukao 2007. godine i sa akademikom Mihailom Markovićem formirao Pokret socijalista, čiji je i danas predsednik. Bio je odbornika u opštini Rakovica i u Skupštini grada Beograda, kao i poslanika u Skupštini Srbije sa liste SNS. U prethodnoj vladi bio je ministar bez portfelja zadužen za Kosovo i Metohiju. Autor je romana "Opadanje", "Lepota", "Mrak", kao i političke studije "Polit art". Oženjen je i ima jednog sina.

16.VANjA UDOVIČIĆ, ministar omladine i sporta Rodjen je 1982. godine u Beogradu. Završio je Fakultet organizacionih nauka, diplomirani je inženjer organizacionih nauka. Od septembra 2013. obavlja funkciju ministra omladine i sporta u Vladi Republike Srbije. Bio je kapiten vaterpolo reprezentacije Srbije i proglašen za najboljeg igrača sveta, kao i više puta za najkorisnijeg igrača na takmičenjima. Za reprezentaciju je odigrao 284 utakmice i postigao 330 golova. Sa reprezentacijom je postigao brojne uspehe. Igrao je u klubovima Partizan, Jadran, Posilipo, Pro Reko, Mladost, Radnički. Sa Pro Rekom osvojio je dva puta Ligu šampiona, a sa Radničkim Kup Evrope i četiri puta Super kup.

17. IVAN TASOVAC, ministar kulture i informisanja Rodjen je 1966. godine u Beogradu. Diplomirao je i magistrirao klavir na Konzervatorijumu "Petar Ilič Čajkovski" u Moskvi. Direktor je Beogradske filharmonije od marta 2001. godine. Tokom profesionalne karijere nastupao je kao solista i sa orkestrima u Italiji, Švajcarskoj, Španiji, Irskoj, SAD, Belgiji, Rusiji i drugim zemljama. Pokrenuo je Fondaciju Beogradske filharmonije "Zubin Mehta" 2004. godine koja se smatra začetnikom i glavnim promoterom modela finansiranja kulture kroz saradnju privatnog i državnog sektora u Srbiji. Kao najskorije priznanje za doprinos kulturi u Srbiji, koje je pokazao predvodeći Beogradsku filharmoniju, bio je pozvan da bude jedan od glavnih govornika na debati "Odnos kulture i ekonomskog razvoja", koja je u sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku održana u junu 2013. godine. Od 2013. godine je ministar za kulturu i informisanje.

18. JADRANKA JOKSIMOVIĆ, kandidat za ministra bez portfelja Rodjena je u Beogradu 1978. godine. Završila je XI beogradsku gimnaziju, diplomirala je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu školske 2002/03 godine. Završila je master studije na Fakultetu za ekonomiju i poltičke nauke na univerzitetu "Alfa" u Beogradu. Dobitnik je više nagrada i stipendija, medju kojima su stipendija ambasade Norveške za "Generaciju koja obećava" 2001. godine, stipendija vladinog Fonda za talente "Za najtalentovanije studente u Srbiji" 2000/01. godine. Karijeru započela kao demonstrator na Fakultetu političkih nauka u Beogradu 2003. godine na predmetima Ekonomija tranzicije i Diplomatija i diplomatska istorija. U Srpskoj radikalnoj stranci radila je od 2005. do 2007. godine kao saradnik Aleksandra Vučića za medjunarodne odnose, kao i u redakciji časopisa "Velika Srbija". Jedan je od osnivača SNS-a 2008. godine. Od 2007. do 2008. godine radila je u Narodnoj skupštini kao stručni saradnik poslaničke grupe "Napred Srbijo". U maju 2012. godine izabrana je za narodnog poslanika na listi SNS-a. Aktivno znanje engleskog jezika, služi se nemačkim.

19. VELIMIR ILIĆ, ministar bez portfelja Rodjen je 1951. godine u Čačku. Diplomirao na Tehnološkom fakultetu u Beogradu a magistrirao na Tehnološkom fakultetu u Čačku. Političku karijeru počeo je 1990. godine kao član SPO a tada postaje i narodni poslanik u Skupštini Srbije. Novu Srbiju, čiji je predsednik, Ilić je osnovao 1998. godine. Na funkciju gradonačelnika Čačka prvi put je izabran 1996. godine a zatim i 2000. godine kada je izabran i za poslanika u Veću gradjana Savezne skupštine SRJ. Bio je ministar za kapitalne investicije u Vladi Srbije od 2004. do 2007. godine, a zatim i ministar za infrastrukturu od 2007. do jula 2008. godine. Od 2012. do 2014. godine bio je ministar za gradjevinarstvo i urbanizam. Šef poslaničke grupe Nove Srbije u Skupštini Srbije od 2008. do 2012. godine. Oženjen, otac petoro dece.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

21 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: