Grubač: Naše pravosuđe proizvodi samo škart

U Srbiji godišnje zastari između 700 i 800 predmeta, a slučajevi poput Mihalja Kertesa, Marka Miloševića i vladike Pahomije u Nemačkoj bi doveli do smene ne samo predsednika suda, već i ministra pravde, kaže za “Blic” Momčilo Grubač, profesor Pravnog fakulteta “Union”.

Info

Izvor: B92

Utorak, 08.04.2014.

12:32

Default images

Grubač, koji je bio i predsednik Ustavnog suda, navodi da dok ne dođemo do tog nivoa odgovornosti nećemo uvesti red u pravosuđe.

- Naše pravosuđe radi kao prazna mašina. Funkcioniše, ali ništa ne proizvodi. Proizvodi škart robu. Neki dan je ministar pravde izneo podatak da u Srbiji zastareva 700 do 800 predmeta godišnje, a to je ogrmna cifra. Ona svedoči o haosu i neodgovornosti koje vlada u našem pravosuđu i to stanje je vrlo zabrinjavajuće.

Najsvežiji primer zastarevanja je slučaj Mihalja Kertesa. Pre toga imali smo Marka Miloševića, Jezdimira Vasiljevića, vladiku Pahomija, Bubu Morinu, Branislava Uskokovića ... Šta je uzrok zastarevanja ovih slučajeva?

- Mnogobrojni su razlozi organizacione prirode koji utiču na dužinu trajanja krivičnog postupka. Odgovornost snose i sudije i javni tužioci. Oni se često rukovode političkim motivima. U slučajevima koji ste pomenuli očigledno je da je prevashodan razlog koji je doveo do zastarelosti političke prirode. Sudija hoće da se dodvori određenom političkom faktoru i pušta da istekne rok zastarelosti. Treba pomenuti i korupciju. Evidentno i dokazano je da je naše pravosuđe korupmirano. Po rangu korupcije ono dolazi na treće mesto, posle političkih partija i zdravstva.

O ovim predmetima se govori u javnosti, ali šta je sa anonimnim slučajevima koji na isti način završavaju?

- Oni su isto toliko, a možda i veći problem našeg pravosuđa. Očigledno se sve ne može pripisati subjektivnoj odgovornosti sudija i tužilaca koji su glavni subjekti krivičnih postupaka i od kojih zavisi početak i završetak postupaka. Razlozi su prvenstveno u neorganizaciji našeg pravosuđa. Za organizaciju u prvom redu su odgovorni ne sudije i tužioci, nego ministri pravde, predsednici sudova i ostali rukovodioci pravosudne sudske uprave, a tek u drugom redu sudije i javni tužioci.

Mi nemamo ustaljenu evidenciju slučajeva kojima preti zastarelost. Ona se vodi u sređenim evropskim demokratskim državama i za nju odgovora i ministar pravde, koji ima pravo i dužnost nadzora upravo u toj oblasti. Pravi se spisak predmeta i uključuje alarm kada se približi istek roka zastarelosti. To kod nas ne postoji i to pod hitno treba uvesti. Uzrok zastarevanja je i ogroman pritisak na sudije i tužioce. Naše sudije imaju po nekoliko predmeta u radu i po sedamsto predmeta leži kod sudije. On je i fizički u nemogućnosti da ih upozna i prati.

Koliko slučajeva u Nemačkoj godišnej zastari?

- Mogu se prebrojati na prste dve ruke.

Politički motivi

Postoji li neki model po kome se pojedini procesi dovode u fazu zastarevanja?

- Model je staviti predmete u fioku i pronaći razlog koji čini istek roka zastarelosti opravdanim, a u suštini nerad sudije i javnog tužioca je glavni razlog. Prema nekim slučajevima, samo izuzetnim, i to onim najsitnijim krivičnim delima koji se gone po privatnoj tužbi, nekad sudija psihološki predmet dovodi do zastarelosti i to je opravdano. Najčešće se to dešava u slučajevima komšijskih svađa, keleveta, uvreda. Jedan podnese tužbu, a ovaj drugi kontra tužbu. Onda sudija primeti da su se strasti smirili, više ni stranke nisu zagrejane i onda je mudro ostaviti predmet da leži. Takav potez sudije je opravdan.

Kako su Marko Milošević i Mihalj Kertes izbegli kaznu?

- Slučajevi su različiti. U Kertesovom slučajevu stvar je bila u kvalifikaciji krivičnog dela. U početku je kavlifikovano kao teže krivično delo, a zatim prekvalifikovano kao lakše krivično delo. Kad se to desilo, ispalo je da je rok zastarelosti protekao.

Da je ostala prethodna kvalifikacija, rok zastarelosti ne bi istekao. Taj slučaj je svedočanstvo haosa koje vlada u našem pravosuđa. Imali smo i pravosnažnu presudu. Prvo je bila izrečena kazna od osam godina zatvora, a Apelacioni sud je snizio na šest i tada je postala pravosnažna. Onda je Kertes uložio vanredni pravni lek i povodom toga je Vrhovni sud ukinu pravosnažnu presudu i poslao predmet na novo suđenje.

U novom postupku došlo je do prekvalifikacije i kad se to desilo ispalo je da je rok za to lakše krivično delo istekao. To sve se ne bi moglo desiti u jednom reuglarnijem pravosuđu. Odgovornost sudije je i najmanja, odgovornost je onih koji rukovode pravosuđem. Kod Marka Miloševića se slično desilo, samo što je tu očigledniji bio politički motiv. Sudija je toliko razvlačila postupak i bilo je očigeldno da priželjkuje zastarelost postupka.

Ministri početnici

Od oktobarskih promena imali smo više od pet ministara pravde. Da li je moguće da ni jedan nije uspeo da uvede bar neki red u pravosuđe?

- Do te funkcije se dolazi po političkim kriterijumima. Partije kandiduju minister i određuju ih. Uloga ministra pravde je specifična. Iako dolazi iz političke strukture, on bi morao da bude kompetentan. Ne može da bude to neko ko nikada do tada nije ušao u sud i nema nikakvog iskustva kada je u pitanju funkcionisanje pravosudnih organa. Ne može ministar pravde biti početnik. Partije ne to ne obraćaju pažnju, već na to mesto postavljaju po političkim zaslugama. Na taj način nam se dešava da imamo neiskusne ministre pravde, početnike koje ne znaju probleme sudstva i tužilaštva. Teško je od njih očekivati, a za to nisu oni krivi, već oni koji su ih na ta mesta postavili.

Da li su naši ministri pravde uglavnom bili početnici?

- Nisu svi. Bilo je nekih sa iskustvom, poput Vladana Batića koji je prethodno bio advokat i poznavao je pravosuđe. Njegov naslednik Zoran Stojković isto je iz advokature. Sadašnji minsitr je asistent Pravnog fakulteta i koliko ja znam prethodno nije bio u pravosuđu i nema iskustva u radu tužilaštva i sudova. Sve to može da se nadomesti u zavisnisto od okruženja, savetnika. Mnogo je važnije je kakvi su nam, ko su nam i da li ih uopšte imamo predsednici sudova.

Mi predsednike sudova nemamo nedopustivo dugo, mislim već pet-šest godina. Imamo vršioce dužnosti predsednika i to mimo zakona koji takvo stanje toleriše određeno kratko vreme, nekoliko meseci. Mi u svim našim sudovima imamo vršioce dužnosti. Oni nisu predsednici sudova i ne odgovaraju punim kapacitetom. Oni se ne usuđuju, jer su u takvom položaju, da preduzmu neki drastičan rukovodeći potez, jer misle o svom definitivnom izboru koji predstoji za pravog predsednika suda.

Odšteta

Oni koji su oslobođeni zbog zastarelosti, a neko vreme su proveli u pritvoru, imaju pravo na odštetu. Da li vam je poznato kolika ona može biti?

- To je isto jedna od posledica haotičnog stanja u pravosuđu. Normalno je da izuzeteno neki slučajevi zastare, ali to treba da bude retko. Uzbunu treba proglasiti, kad imamo stanje kakvo danas imamo. Kad vam 700 predmeta zastari godišnje, onda je to zaista zabrinjavajuće. U svakom od tih 700 predmeta verovatno je u mnogim određen pritvor. U svakom tom slučaju sleduje nakanda štete. To može da bude koban udarac za državu.

U kome rasponu se kreće naknada štete?

- Različito je prema okolnostima slučaja, kvalifikacijama i drugim ličnim svojstvima. Onaj ko nije imao nikakav posao, on ni na slobodi ne bi ništa zaradio. Onaj ko je bio zanatlija i zarađivao je, njegova naknada je drugačija za isto delo i isto vreme provedeno u pritvoru. Procenjuje se koliko je pretrpljena šteta i onda se određuje adekvatna naknada. To je različito u različitim slučajevima. Sudovi misle na državni budežt, pa uglavnom određuju minimalne iznose. To nije samo kod nas tako. I u Nemačkoj se ne okoriste oni koji dobiju tu naknadu.

Blic, 8. april, 2014.

Bojana Anđelić, Nataša Latković

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 8

Pogledaj komentare

8 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: