Slovenija: Nova Vlada - stari premijer

Slovenački parlament je u peta, 10. februara konačno glasoa za sastav nove Vlade Slovenije (v. Slovenija dobila novu vladu). Kabinet desnog centra predvodi Janez Janša.

Info

Izvor: Jelica Greganoviè

Subota, 11.02.2012.

18:04

Default images

Tri dana je u Državnom Zboru razmatrano da li su kandidati za članove Janšinog kabineta doarsli funkciji. Možda je samo po protokolu, ali je poslaničko propitivanje kandidata novoj vladi Slovenije dalo onaj legitimitet koji nije mogao njen prvi ministar.

Janez Janša, predsednik Slovenske demokratske stranke (SDS) je tako drugi put dobio priliku da predvodi Vladu Republike Slovenije.

Posle potvrde u parlamentu, Janez Janša je postao premijer desete po redu vlade od kada je Slovenija 1991. godine postala samostalna država. To je i njegov drugi mandat na mestu premijera, pošto je kabinet desnog centra u Ljubljani vodio u periodu 2004-2008. godine.
Predsednik Slovenije Danilo Tirk je čestitao Janezu Janši na izboru i poželeo mu uspeh u daljem radu. Podršku je dobio i od suparnika kojinije uspeo da u Zboru dobije većinu - nekadašnjeg župana ljubljanskog, i čoveka koji je s novom partijom Pozitivna Slovenija uspeo da privuče najveći broj birača - Zorana Jankovića.

Izborni sistem i rezultati

Izbori: Glasaèko mesto u Ljubljani (Beta - 04.12.2011.)
Na vanrednim parlamentarnim izborima održanim 4. januara 2012. godine, ni jedna politička partija nije dobila apsolutnu većinu glasova birača.

Izbori u Sloveniji, koja ima 2 miliona stanovnika i oko 1 milion birača, održavaju se prema proporcionalnom predstavničkom sistemu. Raspodela mandata poslanika na zatvorenoj partijskoj listi se od broja glasova birača izračunavaju prema D’Ontovom metodu. Dva mesta u Državnom Zboru su rezervisana za predstavnike nacionalnih manjina - po jedno za Italijane i Mađare, bez obzira na broj osvojenih glasova na izborima.

Prema podacima Republičke izborne komisije, rezultati izbora su:

Lista Zorana Jankovića/Pozitivna Slovenija (LZJ/PS) - 28

Slovenska demokratska stranka (SDS) - 26

Socialni demokrati (SD) - 10

Državljanska lista Gregorja Viranta (LGV) - 8

Demokratična stranka upokojencev Slovenije (DeSUS) - 6

Slovenska ljudska stranka (SLS) - 6

Nova Slovenija - Kršćanska ljudska stranka (NSi-KLK) - 4

Poslanici nacion alnih manjina - 2
Zoran Jankoviæ: Glasanje s nadom u pobedu (Beta - 04.12.2011.)
„Očekivano iznenađenje“ na izborima je priredila Lista Zorana Jankovića/Pozitivna Slovenija, nova politička partija koju je osnovao i predvodi nekadašnji župan ljubljanski (gradonačelnik Ljubljane) Zoran Janković.

Pregovori na dve strane

Zoran Jankoviæ: Slavlje posle glasanja (Beta - 04.12.2011.)
Posle izbora 4. januara, počeli su pregovori Zorana Jankovića sa strankama koje su programski iili na drugi način bile spremne da podrže njegovu Pozitivnu Sloveniju.

Već 8. januara, situacija je bila gotovo potpuno jasna:

Predsednik Demokratske stranke penzionera Slovenije (DeSUS), Karel Erjavec je otkrio da je zadovoljan pregovorima s Pozitivnom Slovenijom: rast penzija bi bio zamrznut do 2013. godine. Tako bi se, 60% penzija iznosa usklađivalo sa rastom plata, a ostatak sa rastom životnih troškova. DeSUS je u tim uslovima mogao da dobije dva ministarstva u novoj vladi.

Nekadašnji župan ljubljanski je imao zagarantovanu podršku stranke Socialnih demokrata (SD), koju predvodi premijer koji je ostao bez poverenja u Zboru - Borut Pahor.
Zoran Jankoviæ: Brojna pitanja o neuspehu (Beta - 11.01.2012.)
Tokom pregovora, Građanska lista Gregora Viranta je odlučila da ne podrži mandatara za sastav nove vlade Zorana Jankovića, niti da uđe u koaliciju sa njegovom strankom.

Pozitivna Slovenija je, bila neprijatno iznenađena, jer je koalicioni dogovor bio praktično završen. S druge strane, Lista Gregora Viranta kao razloge propasti pregovora navela je „programska razilaženja“.

Ovaj potez LGV-a kao da je uzdrmao sve ranije dogovore: Zoran Janković je gotovo preko noći ostao bez mogućnosti da dobije većinu u Državnom Zboru i prilike da formira vladu. Najave predsednika Danila Tirka da će Slovenija u kriznim vremenima vladu dobiti već sredinom januara su otpala.
Karel Erjavec: Vešti pregovaraè (Beta - 21.12.2011.)
Istina je verovatno negde na sredini: LGV i DeSUS su istovremeno daleko od očiju javnosti pregovarali sa Janezom Janšom. Karl Erjavec iz DeSUS-a je, istine radi, odmah objavio da ima carte blanche za pregovore sa svim strankama.

Tako su Zoran Janković i njegova Pozitivna Slovenija u jednom trenutku imali sigurne samo glasove svojih poslanika i Socijalnih demokrata (SD) sa 10 mandata.

I da je DeSUS uložio glasove svojih 6 poslanika u koaliciju sa PS i SD, glasova u Zboru bi i dalje bilo nedovoljno za većinsku vladu - 44.

Dva poslanika nacionalnih manjina - Italijana i Mađara su mogla biti presudna, kao i u ranijim slučajevima donošenja zakona, ali su ta dva poslanika već najavila da u slučaju tesnog glasanja svoje glasove neće priložiti nikome, da ne bi postali „jezičak na vagi“. Motivacija poslanika nacionalnih manjina da ne donose odlučujući glas nije bila baš ubedljivo objašnjena.
Patria: Janez Janša u sudnici (Beta - 12.12.2011.)
Pregovori za stvaranje koalicije oko SDS Janeza Janše su se odvijali paralelno.

Narodnjačka Slovenska ljudska stranka (SLS), demohrišćani iz Nove Slovenije (NSi) i penzioneri iz DeSUS-a su, očigledno, jednaku priliku da ostavre svoje ciljeve videli u koaliciji s Janezom Janšom.

Kako se ispostavilo, drugoplasirana partija na izborima SDS, inače stranka desnog centra, bila je bolji pregovarač. Predsednik Republike Slovenije je, uprkos ranijem upozorenju da je Janz Janša pod istragom oko afere Patria, mandat za sastav nove vlade morao da ponudi lideru SDS-a? Janez Janša, koji je predvodio vladu desnog centra od 2004. do 2008. godine, već je bio pripremio koalicioni ugovor i ponudio ga očekivanim saveznicima na „usklađivanje“.

Konačna odluku o tome ko će sastavljati slovenačku vladu doneta je u sredu 10. januara, samo jedan dan pošto su i Zoran Janković i Janez Janša bili uvereni da imaju većinu Zboru.

Državni Zbor: Odluka na zvaničnom mestu

Državni Zbor: O mandatima i vladi (Beta - 21.12.2011.)
Bio je 10. januar 2012. godine, kada je u podne u Državnom Zboru bila počela sednica na kojoj je 90 poslanika trebalo da izglasa mandatara nove slovenačke vlade.

Mandat za sastav vlade je predsednik Slovenije Danilo Tirk dodelio je Zoranu Jankoviću, lideru novoosnovane stranke Pozitivna Slovenija. Do početka zasedanja, samo dve parlamentarne stranke su bile najavile da će podržati Jankovića - Socijalne demokrate Boruta Pahora i Demokratska stranka penzionera Slovenije (DeSUS). Zajedno sa njihovim glasovima, Zoran Janković je imao 44 glasa u parlamentu, što nije bilo dovoljno da bi mu mandat bio potvrđen.

Dva poslanika nacionalnih manjina su već ranije najavila da neće glasati ni za jednu stranu, ukoliko glasanje bude tesno, što se na kraju i dogodilo.

U tom trenutku je i protivnik Zorana Jankovića - Janez Janša, imao obećana 44 glasa.
Janez Janša: Politièki ekspert (Beta - 11.01.2012.)
Upravo zbog toga, odnosno zbog mogućnosti da zahvaljujući tajnom glasanju neki od poslanika stranaka koje ne podržavaju Jankovićevu kandidaturu, prenesu svoj glas, tj. ipak glasaju za Jankovića, neke od stranaka su se odlučile da njihovi poslanici ni ne uzmu glasačke listiće.

Tada je nastao pravi, u Sloveniji retko viđen, obrt na političkoj sceni od kojeg je nekadašnji gradonačelnik Ljubljane pretrpeo ogromnu političku štetu, a nekadašnji premijer Janez Janša dobio auru pobednika.

Kako je izgubio Zoran Janković?

Zoran Jankoviæ: Sapleten u koridorima moæi (Beta - 11.01.2011.)
Za Zorana Jankovića je glasalo 42 poslanika, što je ne samo manje od broja glasova koji mu je bio potreban, već manje i od onog broja glasova na koje je računao kao na sigurne.

Zorana Jankovića formalno su podržale dve stranke, Socijalne demokrate i DESUS, i zajedno sa njima bi trebalo da dobije 44 glasa.

Što se tiče dva glasa koja su mu bila potrebna do većine od 46, Janković je juče tvrdio da će ih sigurno dobiti, a i predsednik stranke penzionera, DESUS, Karel Erjavec je više puta ponovio da mu je Janković garantovao da ima potrebnu većinu u parlamentu.

Napeta sednica u parlamentu je donela ono čega su se bojala oba politička tabora u njemu, poslanici su iskoristili tajno glasanje i očito glasali po svojoj želji, a ne po dogovoru postignutom na stranačkom nivou.

Doduše, „prenošenja“ glasova su se više bojali oni koji sa Jankovićem nisu postigli dogovor o podršci, zbog čega su svoje poslanike „stavili pod kontrolu“, odnosno stranke Lista Gregora Viranta i Slovenačka narodna stranka, stranka Janeza Janše, Slovenačka demokratska stranka i Nova Slovenija su i javno rekle da njihovi poslanici neće ni uzeti glasačke listiće.
Gregor Virant: Predsednik Državnog Zbora (21.12.2011.)
Ipak, poslanici su se potrudili da bude ispunjen uslov za to da glasanje bude važeće, zbog čega je glasao jedan poslanik više od zakonom predviđenog minimuma. Dva poslanika nacionalnih manjina su već javno rekla da neće glasati u slučaju tesnog glasanja, jer ne žele da budu jezičak na vagi.

Očito je do neplaniranog glasanja je došlo upravo u korpusu poslanika na koje je Janković računao. Da ni on sam nije sasvim verovao u svoje tvrdnje da će dobiti ne samo 44 već 46 glasova, govori i činjenica da je danas u parlamentu, Zoran Janković poslanike pitao da ih nije možda strah da će njegova vlada biti predobra.

U svojoj prvoj reakciji na neizglasavanje u parlamentu, Janković je rekao: "To je volja poslanika. Kao takvu je prihvatam."

Zoran Janković je prvi mandatar koga slovenački parlament nije izglasao. Istovremeno je ovo i njegov drugi veliki poraz u parlamentu. Naime, nedavno njegova kandidatkinja za predsednicu parlamenta nije dobila dovoljan broj glasova u čak dva kruga, a u trećem ju je pobedio novi kandidat, Gregor Virant.

Danilo Tirk: Žao mi je što Janković nije izabran

Danilo Tirk: Problemi sa mandatarom (Beta - 05.01.2011.)
Nakon neizglasavanja Jankovića za mandatara nove vlade, predsednik Slovenije Danilo Tirk, koji mu je i dao mandat, morao je ponovo da se posavetuje sa svim poslaničkim grupama i u roku od 14 dana da predloži ili novog kandidata ili ponovo Zorana Jankovića. U drugom krugu predlaganja je bilo moguće da kandiduje više kandidata za mandatara, a kandidata su mogli da predlažu i poslaničke grupe ili deset poslanika.

Potvrdilo se i da su najave i nade slovenačkog predsednika da će Slovenija dobiti brzo novu vladu, već do sredine januara, bile preuranjene.

Dosta je i onih koji su verovali da bi mogao da se pojavi i treći kandidat, koji trenutno nije bio u igri, i koji bi uspeo da dobije glasove od oba politička tabora u slovenačkom parlamentu.

Predsednik Slovenije, Danilo Tirk je, na novinarskoj konferenciji održanoj pošto njegov kandidat za mandatara nije izglasan u parlamentu, rekao da mu je žao zbog toga, ali da Zoran Janković i dalje ima njegovo puno poverenje, kao i da ostaje ozbiljan kandidat za novi krug. Na direktno novinarsko pitanje hoće li ponovo predložiti Jankovića, Tirk nije hteo da odgovori.

Komentarišući glasanje u parlamentu, predsednik Slovenije je rekao da se videlo „puno taktike i manevrisanja“ što nije dobro za dalji rad parlamenta, ali je dodao i da bi ubuduće trebalo popričati o 82. članu Ustava koji kaže da poslanici parlamenta pri glasanju nisu vezani ni za kakva uputstva.

Tirk je rekao i da će u skladu sa Ustavom najpre obaviti novi krug savetovanja sa parlamentarnim strankama pre no što predloži kandidata za mandatara.

Pobeda Janeza Janše

Janez Janša: Objavljivanje koalicije (Beta - 03.02.2012.)
Kada je 24. januara 2012. godine istekao rok za predlaganje novog mandatara, kao najverovatnija politička većina oblikovala se koalicija desnog centra koju ponovo predvodi Janez Janša.

Iako su u „drugom krugu“ pravo da predlažu mandatara imale i poslaničke grupe ili deset poslanika parlamenta, Janez Janša se u Zboru pojavio sa čvrstim koalicionim sporazumom

Predsednik Slovenije, Danilo Tirk je oklevao da formalno predloži novog mandatara. Nekoliko dana ranije je kao mogućeg kandidata naveo Marka Voljča, izvršnog direktora belgijske banke KBC i nekadašnjeg predsednika uprave Nove Ljubljanske Banke (NLB). Predsednikov predlog je trajao samo jedan dan, jer nije stekao podršku među parlamentarnim strankama. Ni sam Marko Voljč nije pokazao previše zanimanja da se nađe pred parlamentom koji ga verovatno ne bi izglasao.

Istovremeno su sve parlamentarne stranke, sem Pozitivne Slovenije Zorana Jankovića, i stranke Socijalnde demokrate dosadašnjeg premijera Boruta Pahora uspele da postignu koalicioni sporazum.

Centar gravitacije je ostala Slovenska demokratska stranka Janeza Janše, a koja je na izborima zauzela drugo mesto (26 mandata), tik iza Jankovićeve Pozitivne Slovenije - 28 mandata.

U utorak 23. januara uveče, izvršni odbori svih tih partija su odobrili postignuti koalicioni dogovor.

Tako se dogodilo da je 24. januara u Državnom Zboru 25 poslanika predložilo drugog kandidata - Janeza Janšu.

Na sednici održanoj 28. januara, koja je trajala daleko duže od planiranog, glasanju o novom predlogu mandatara prethodila je dugačka rasprava, kao i predstavljanje programa koalicije oko SDS-a.

Janez Janša je od 90 poslanika, dobio 51 glas, i tako zvanično postao mandatar.

---

Novu koaliciju čine:

Slovenska demokratska stranka (SDS);

Državljanska lista Gregora Viranta (LGV);

Slovenska ljudska stranka (SLS);

Nova Slovenija (NSi);

Demokratska stranka upokojencev Slovenije (DeSUS)

Program nove vlade

Državni Zbor: Janez Janša brani program u parlamentu (Beta - 10.02.2012.)
U svom ekspozeu, Janez Janša je odmah najavio smanjenje broja ministarstava sa 15 na 11, navodeći neophodnost ušteda u budžetu za 2012. godinu, zbog finansijske krize u Evropi i obaveza Slovenije da i sama doprinese EFSF, finansijskom fondu za stabilnost Evropske unije.

Očekivanja stručnjaka da se sve zemlje EU koje su i članice Zone evra mogu naći u još težoj situaciji od sadašnje, predlog da se broj ministarstava sa 15 smanji na 11 se može smatrati običnom demagogijom.

Analitičari smatraju da bez korenitijih reformi, pre svega penzionog sistema, ukidanje ministarstava neće dovesti do bitne uštede u budžetu. Ipak, reforme penzionog sistema su osetljivo pitanje za penzionersku stranku DeSUS, koja na tom polju nije spremna na previše ustupaka.
Borut Pahor: Nekadašnji premijer u Zboru (Beta - 21.12.2012.)
Pokušaje kabineta Boruta Pahora da donese reformske zakone je sprečila ista politička garnitura, nekadašnja opozicija, koja sada preuzima kormilo države. Ostaje da se vidi hoće li vlada desnog centra uspeti da pripremi bolje predloge reformi koje od Slovenije očekuje i Evropska Unija, i koje pre svega treba da obezbede stabilnost slovenačkih javnih finansija.

Zbog toga je 28. januara uveče Državni Zbor, odmah posle izglasavanja novog mandatara, izglasao i tri „bankarska“ zakona koja bi trebalo da obezbede stabilizaciju sistema javnih financija. Ipak, mnogi slovenački stručnjaci smatraju da ni to neće biti dovoljno, i da se pred budućom vladom nalazi jako težak period u kome će morati da se pronađe način za oporavak bankarskog sistema i ponovo pokretanje privrednog rasta, uz otvaranje novih radnih mesta.

To potvrdjuje i sledeća činjenica: dok je slovenački parlament birao novog mandatara, agencija za kreditni rejting Fič (Fitch Ratings) je ponovo snizila bonitetnu ocenu Sloveniji, i to za dva stepena za dugoročni dug u domaćoj i stranoj valuti (evro), i za jedan stepen za kratkoročne poslove.

Već sada je jasno da Slovenija do novca, neophodnog bankarskom sistemu, neće moći da dođe isključivo štednjom, već i prodajom državnih preduzeća i banaka.

Portret Janeza Janše

Janez Janša: Politièar i trgovac (Beta - 21.09.2008.)
Janez Janša je rođen 1958. u Grosuplju, nadomak Ljubljane. Završio je studije Narodne odbrane na Univerzitetu u Ljubljani 1982. godine, i posle toga radio kao pripravnik u republičkim službama.

U mladosti je bio levičar, član Saveza komunista Jugoslavije i predsednik Odbora za narodnu odbranu tadašnjeg Saveza socijalističke omladine Slovenije. Zbog svog aktivizma je bio kažnjen i zatvorom, i to zbog članaka u ljubljanskom listu Mladina, u kojima je kritikovao tadašnju Jugoslovensku narodnu armiju (JNA). Bio je osuđen na godinu i po zatvora. Zbog toga su krajem osamdesetih godina XX veka bile organizovane demonstracije u Ljubljani, posle kojih je Janša pušten na slobodu
Patria: Teret afere premijera Slovenije (Beta - 12.12.2011.)
Janez Janša je u politici više od dve decenije. Dužnost premijera već je obavljao u periodu od 2004. do 2008. godine.

Vođa je Slovenske demokratske stranke (SDS) od njenog nastanka 1993. godine.

U vreme otcepljenja Slovenije 1990. godine bio je prvi ministar odbrane Slovenije.

Četiri godine kasnije, Državni Zbor ga je razrešio dužnosti zbog afere oko odluka vojnih organa da uhapse civila za kojeg se tvrdilo da je neovlašćeno sakupljao vojne podatke.

Janša je poznat i kao autor izveštaja iz 1993. godine u kojem se otkriva tranzit oružja iz Slovenije prema Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Janez Janša: Na poèetku mandata premijera (Beta - 10.02.2012.)
U vreme kada je bio premijer, Republika Slovenija je obavila nabavku oklopnih vozila od finske kompanije Patria. Postupak nabavke i druge okolnosti su izazvale sumnje i zbog toga je pokrenuta istraga, čiji su rezultati podtskli pokretanje procesa pred sudom u Ljubljani. Optužnica protiv Janše i još četiri učesnika vezana je za iznuđivanje i primanje mita. Dve osobe optužene u tom slučaju su nekada bile članovi Vlade Slovenije.

Jedna od afera koje takođe prate političku karijeru Janeza Janše vezana je za vreme posle najnovijih izbora: na Internet stranici SDS-a objavljen je i jedan komentar u kojem se tvrdilo da stranka Pozitivna Slovenija Zorana Jankovića svoj uspeh duguje glasačima doseljenim iz bivše Jugoslavije, za koje se navodi da su to ljudi „sa stranim akcentom i u trenerkama“. Zbog toga su slovenački državni organi podneli krivične prijave protiv odgovornih u SDS-u.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

1 d

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

20 h

Politika

Mediji: Ultimatum za Srbiju

Višegodišnja dilema "Kosovo ili Evropska unija", koja je lebdela nad Srbijom, dobiće svoj praktični izraz sledeće nedelje, pišu mediji.

13:01

17.4.2024.

1 d

Podeli: