“Putin igra igru kao Srbija 1991.“

Tim Džuda, novinar, publicista i komentator Ekonomista, osim što je izvrstan poznavalac evropskog jugoistoka, ove godine je dosta vremena proveo i u Ukrajini. Premda je Balkan njegovo prvo područje interesa, planira ponovno i prema Ukrajini za koju nedelju.

Info

Izvor: Bisera Fabrio

Utorak, 22.07.2014.

23:58

Default images

Na koji način bi rušenje malezijskog aviona moglo da utiče na ono što će se dalje događati u Ukrajini?

- Ne vjerujem da će doći do nekih dramatičnih promena u nekom skorom vremenu. Ne mislim da će se stvari dramatično menjati iz dana u dan, ili iz nedelje u nedelju. Ali verujem da ćemo u budućnosti, kada budemo razmišljali o ovom događaju i ovom razdoblju, shvatiti da je i ono što se događalo s ovim rušenjem aviona deo procesa.

Iz mog iskustva, pa i ovde u ovom regionu, na Balkanu, pokazalo se da ti dramatični događaji ne menjaju stvari preko noći. Zbog toga je toliko vremena trajao rat u Hrvatskoj, rat u Bosni i Hercegovini... Pokazaće se, verujem, da je tako i ovde.

Postoje li sličnosti s ratom na području bivše Jugoslavije?

- Da, ali su vrlo površne. Postoje utoliko što i ovde imamo zemlju koja tvrdi da nema nikakve veze sa sukobima, kao što je Srbija tvrdila. Rusija igra tu istu igru. Slična je situacija i po pitanju širenja propagandne i uloge koju mediji igraju.

Jednako kao što su srpski mediji plašili ljude sa 1941. godinom i vraćanjem ustaša, isto se događa u ruskim medijima koji pišu o ukrajinskim fašistima.

Ono što je deprimirajuće jeste činjenica da je 2014. godine čak i lakše ljude time zavarati, uz svu tehnološku prednost i različite izvore koje danas imaju, nego što je to bilo pre više od dvadeset godina. I zatim, sličnosti su i u tome što se pojavljuju neki neobični ljudi u različitim uniformama koje sada navlače na sebe, a koji će, nagađam, kasnije, tokom godina, iz tih uniformi preći u sferu organiziranog kriminala. Takva vrsta preklapanja u određenom trenutku dogodila su se i u bivšoj Jugoslaviji.

Što mislite o ultimatumima i sankcijama Evropske unije i SAD? Menjaju li one nešto?

- Neke se stvari menjaju. Uzeo bih primer Slavjanska. Proveo sam tamo mesec dana. Slavjansk je bio dugo pod kontrolom proruskih snaga. Odjednom je opkoljen i opet su ga preuzeli Ukrajinci. Bio sam vrlo iznenađen. Rusija ga je pustila da padne. Zašto? Možda zbog sankcija, možda zbog pritiska...

Možda sve to ima određeni efekat. Iz Slavjanska su molili rusku pomoć, ali nisu je dobili. A puno tih ljudi, običnih ljudi koji su uzeli oružje, pa čak i paravojnih grupa, bili su sigurni da će im Rusi pomoći. Neki od njih ne bi nikada ni uzeli oružje da su znali da im Rusija neće pomoći.

Zašto Rusija nije intervenisala?

Imam teoriju, ne mogu je, naravno, dokazati, ali vratimo se nekoliko meseci unazad, u vreme pada Viktora Janukoviča. Putin je tada sve iznenadio i uzeo Krim. Niko ne veruje šta se događa i ne znaju šta da rade. Onda je zavladala euforija. S obzirom na to da je prošlo tako lako, počelo je da se razmišlja da da se nešto slično napravi i na istoku Ukrajine. Ali, to nije Krim. Da je išlo lako, krenuli bi dalje prema jugu, stvarajući neku novu Rusiju. To se nije dogodilo. Istočna Ukrajina je posve drugačija i posve su krivo procenili i napravili veliki, krvavi nered.

Dali su netreniranim paravojnim formacijama oružje i ništa se drugo osim ovoga nije ni moglo očekivati. Oni ne znaju šta rade i ne znaju da rukuju tim oružjem. Čak su i profesionalne vojske rušile civilne avione, a kamoli neće netrenirani ljudi koji su se domogli oružja. Tu je rizik još veći.

Može li se Putin baš zbog ove nesreće sada izvući? Može li se naprosto izmaći od pobunjenika i pustiti da Ukrajina vrati svoju teritoriju?

- Ne može više to da napravi. On je i u Rusiji stvorio nacionalnu euforiju. Tvrdi da brani rusku braću od fašističkih hordi i ne može iz toga izaći. Ako ih napusti, imaće hiljade ljudi koje će pohrliti u Rusiju da bi pobegle od fašista koji im žele pojesti decu, a u Rusiji će se pitati otkud sada to kada je do juče postojala posve jasna pretnja. On je upao u vlastitu zamku. Ono što ne znamo je šta će napraviti dalje. Niko nije mogao predvideti da će uzeti Krim i tako poništiti sve ono što smo mi u Evropi gradili od 1945. godine naovamo. On ne može iz ovoga izaći elegantno.

Postoji li opozicija Putinu unutar Rusije?

- Koliko znam, nema je.

Kako se u svemu snalazi američka administracija i Barak Obama? Koliko mu je uopšte važno šta se događa u Ukrajini?

- Ukrajina je velika i važna zemlja, ali nije u toj meri važna SAD. Ako Rusija uspe s Ukrajinom, ako ono što su napravili s Krimom naprave i na istoku zemlje i krenu dalje, a da ih niko ne zaustavi, onda će sve postati puno ozbiljnije.

Što više jedete, apetit vam je veći, pa ako baltičke zemlje budu iduće na redu, a one su NATO članice, onda se stvari dramatično menjaju. SAD su toga svesne.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

70 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

1 d

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

1 d

Podeli: