Uz pošiljku i „dobrovoljni prilog“ za izgradnju Hrama Svetog Save

Vlada Srbije donela je uredbu kojom se na sve poštanske pošiljke u Srbiji do 20. avgusta plaća doplatna poštanska marka u iznosu od 10 dinara, namenjena izgradnji Spomen-hrama Sveti Sava u Beogradu. Sredstva od prodate doplatne marke usmerena su Svetom arhijerejskom sinodu Srpske pravoslavne crkve za finansiranje građevinsko-zanatskih radova i radova na uređenju enterijera hrama, odnosno za izradu mozaika.

Info

Izvor: M.D. Mikiæ

Sreda, 29.06.2011.

11:59

Default images

Mnogi građani Srbije revoltirani su ovom odlukom, jer kako kažu, na taj način se prinudno, i od onih koji nisu vernici i pripadnici Srpske pravoslavne crkve, naplaćuje novac.

Ipak, iz Vlade Srbije poručuju da završetak Hrama Svetog Save „nije pitanje vere, religije i vernika“, nego je to nacionalni projekat.

- Htela sam da pošaljem preporučeno pismo i šalterska radnica mi je objasnila da moram da platim i doplatnu marku u iznosu od 10 dinara. Platila sam je iako mislim da to nije u redu. Nisam vernik i ne idem u crkvu, pa ne razumem zašto se i od nas uzima novac. Takođe, ovo i nije prvi put da nam se na ovaj način uzima novac. Sećam se da su prošle godine naplaćivali više od 100 dinara za borbu protiv raka, priča za Danas M. S.

Slobodan Homen, koordinator Vlade za odnose sa medijima, kaže za Danas da završetak Hrama Svetog Save „nije pitanje vere, religije i vernika“, nego je to nacionalni projekat započet 1939. godine i do danas nije završen.

- Lično smatram da mi kao država i narod nismo završili jedan važan projekat i podržavam ovu odluku vlade. Tu akciju započeo je još premijer Zoran Đinđić 2002. godine organizacijom donatorske konferencije. Ovo ne treba da bude jedini projekat ovog tipa koji podržava vlada, zaključuje Homen.

Milan Antonijević, izvršni direktor Komiteta pravnika za ljudska prava, ovu uredbu Vlade Srbije karakteriše kao čudnu i ističe da bi ona trebalo da bude objašnjena od onih koji su je doneli, kako se druge verske zajednice u našoj zemlji ne bi osećale diskriminisane.

- Do sada nisam čuo da je iko skupljao novac za džamiju kada je bila paljena. Povodom ovog slučaja trebalo bi da reaguje poverenica za zaštitu ravnopravnosti, ukazuje Antonijević.

Sa druge strane, Nevena Petrušić, poverenica za zaštitu ravnopravnosti, kaže za naš list da usvajanjem uredbe Vlade o izdavanju doplatne poštanske marke nije izvršena diskriminacija drugih verskih zajednica u našoj zemlji.

- I druge verske zajednice su u mogućnosti da pod istim uslovima propisanim Zakonom o izdavanju doplatne poštanske marke pokrenu proceduru za davanje odobrenja za izdavanje doplatne marke za finansiranje svojih projekata. Diskriminacija bi međutim postojala ukoliko bi neka druga verska zajednica zatražila odobrenje za izdavanje doplatne marke, a to odobrenje ne bude dato iako su ispunjeni svi zakonski uslovi. U takvom slučaju imalo bi mesta pokretanju postupka zbog verske diskriminacije i poverenik za zaštitu ravnopravnosti bi reagovao u skladu sa ovlašćenjima, ukazuje Petrušićeva.

Prema rečima naše sagovornice, verska diskriminacija u Srbiji postoji i u vezi sa tim u izveštaju poverenika za zaštitu ravnopravnosti za 2010. godinu naglašeno je da važeći Zakon o crkvama i verskim zajednicama priznaje sedam „tradicionalnih“ verskih zajednica - Srpska pravoslavna crkva, Rimokatolička crkva, Slovačka evangelistička crkva, Hrišćanska reformatorska crkva, Evangelistička hrišćanska crkva, Islamska zajednica i Jevrejska zajednica.

- Njihovim nabrajanjem u ovom zakonu postavljen je formalnopravni osnov za uspostavljanje nejednakog položaja u društvu, kako crkava i verskih zajednica, tako i vernika koji im pripadaju iako sve verske zajednice treba da uživaju jednak položaj. Poslednjih godina zabeležen je niz slučajeva diskriminacije predstavnika verskih manjina, prijavljeni su slučajevi vandalizma, govora mržnje, fizičkih napada, kao i negativni medijski izveštaji u kojima se ove zajednice nazivaju „sektama“, a pripadnici „satanistima“ i „devijantnim“ osobama, napominje Petrušićeva.

Ustavni sud još 2006. o markama

Od naplate poštanskih markica od osam dinara za Hram Svetog Save u periodu od 16. januara do 31. jula 2006. godine bilo je sakupljeno 135,8 miliona dinara, odnosno u to vreme oko 1,63 miliona evra.

Uprava za trezor Ministarstva finansija je tada celokupan iznos uplatila Sinodu SPC, a novac je iskorišćen za troškove za izgradnju Hrama.

Vlada Srbije je zbog ove uredbe bila meta žestoke javne kritike, a glavni argument bio je da se uvođenjem obavezne kupovine narušava demokratski princip slobode izbora.

Tadašnji ministar vera Milan Radulović odbacio je sve kritike kao neosnovane. Ova Vladina uredba bila je i predmet rasprave Ustavnog suda Srbije čak dva puta. Oba puta podnosioci inicijative bili su nezadovoljni građani i u oba slučaja inicijativa je odbačena.

Milovanović: Bez pomoći za Hram samo u vreme Josipa Broza

Vojislav Milovanović, protoneimar Hrama Svetog Save, kaže za Danas da će podatke o tome koliko je doplatnih maraka prodato i koliko je sredstava prikupljeno na taj način imati tek kada se akcija završi.

- To je nacionalni projekat i tradicionalno se sprovodi već dugi niz godina. Prvi put je pokrenut još davne 1936. godine i od tada je samo u vreme Josipa Broza Tita bio obustavljen, ukazuje Milovanović.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

14 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: