Kad pukne tajkunska tikva

Šta se krije iza pisma Slobodana Radulovića javnosti u Srbiji, šest godina nakon privatizacije C marketa i kako su na optužbe odgovorili prozvani u njegovom pismu

Info

Izvor: B92

Petak, 01.04.2011.

10:17

Default images

Da li zbog prodaje Maksija Delezu ili iz nekih drugih razloga, tek Slobodan Radulović, bivši direktor C marketa, koji se, spekulisalo se ranije, krije u Španiji od srpskih sudskih vlasti zbog sumnje da je učestvovao u aferi "stečajna mafija", oglasio se posle pet godina.

Preko svojih advokata obavestio je javnost, predsednika Borisa Tadića i zvaničnike Evropske unije kako je, tvrdi, svojevremeno bio primoran da potpiše „memorandum o razumevanju“ o načinu na koji će se C market prodati Miroslavu Miškoviću i Milanu Beku. Radulović u najnovijoj ispovesti optužuje bivšeg premijera Vojislava Koštunicu i nekolicinu njegovih ministara da su omogućili Miškoviću da na "nezakonit i nelegalan način, na prevaru, odnosno otmicom" kupi C market, čime je ovaj stekao monopol na tržištu hrane u Srbiji.

Radulović kaže da je sve počelo od trenutka kada je obelodanio da sa delom menadžmenta C marketa (77 odsto akcija u vlasništvu akcionara, a 23 društveni kapital) planira da kupi deo društvenog kapitala, ali da im je za to potrebno da država donese odluku da svoj deo prodaje.

Dolaskom na vlast Vojislava Koštunice, 2004. godine, "Mišković mi je otvoreno rekao da ima nameru da preuzme C market, da ga u tome neće niko sprečiti, da ima podršku Vlade i da je na meni da biram. Da li hoću da mu u tome pomognem i obezbedim sebe za ceo život ili da mu smetam pa da me uništi", piše u Radulovićevom obraćanju javnosti.

On kaže da od tada počinju pritisci, pretnje i ucene od strane Miškovića koji je po svaku cenu želeo da se domogne 25 odsto tržišta koje je zauzimao C market.

Vlada Srbije uskoro donosi odluku da se C market ne sme prodati Raduloviću, a kasnije i odluku da se pomenuti trgovinski lanac ne sme prodati nikome ko nije iz Srbije, plašeći se prodaje akcija slovenačkom Merkatoru ili hrvatskom Agrokoru. Radulović tvrdi i da mu je Mišković nudio 10 miliona evra da pristane na preuzimanje C marketa, ali da je on to odbio. "Tokom 2003. i 2004. godine ponovo mi se javio i Milan Beko..." "Glavni razlog da prihvatim saradnju sa Bekom ležao je u činjenici da je Beko iskazao veliku netrpeljivost prema Miškoviću", piše u pismu. Radulović priča da se kasnije i sastao sa Bekom i predstavnicima investicionog fonda Salford i da su se dogovorili da C market ostane samostalna kompanija u sastavu Salforda, a da Salford preuzimanjem C marketa onemogući Miškovića u njegovoj nameri da ostvari monopol.

"Zbog stalnih pritisaka, kako medijskih, tako i institucionalnih... tražio sam hitan sastanak sa Bekom. ... Beko mi tada predlaže da zaboravim na Salford... da je isplativije da se pojavi on sam i da je za tu priliku već formirao `školjka firmu` Delmont, kao i da će to biti bolje prihvaćeno od strane države".

Radulović piše da je prihvatio Bekov predlog i da su se uskoro dogovorili kako će dokapitalizovati C market. Odluku je kasnije, piše Radulović, podržala i Skupština akcionara C marketa (53,2 odsto glasova akcionara). "Beko me tada obavestio da se moramo sastati i sa predstavnicima vlasti. Sastanak je održan početkom avgusta 2005. godine..."

Dejan Mihajlov, generalni sekretar Vlade ih je tada, tvrdi Radulović, obavestio da im je Mišković ponudio 15 miliona evra, na šta je Beko odgovorio da će on dati i više. Dogovoreno je da to bude 15 miliona. Osam za DSS, pet za finansiranje opozicije u Crnoj Gori, a ostatak za honorare ministrima, piše Radulović.

Kada je Komisija za hartije od vrednosti dala rešenje za dokapitalizaciju, Beko je počeo da izbegava Radulovića, a da sa Miškovićem pregovara o kupovini C marketa. Onda ga je, piše Radulović, polovinom avgusta Dejan Mihajlov obavestio da je država donela odluku o načinu privatizacije i da on to mora da prihvati.

"U kabinetu predsednika Vlade Srbije, 19. avgusta 2005. potpisan je Memorandum na osnovu koga su Mišković i Beko preuzeli C market, a ja bio prinuđen da potpišem taj dokument".

Radulović tvrdi da su tako prevareni i on i akcionari koji su umesto 1.200 evra po akciji, koliko je Mišković kasnije platio Beku, dobili samo 300 evra. Mišković je time dobio monopol i za 45 miliona evra preduzeće koje vredi, kako tvrdi, najmanje 335 miliona, Beko 83 miliona evra od prodaje svog udela Miškoviću, a Koštunica novac za stranku i finansiranje opozicije u Crnoj Gori. Prozvani u Radulovićevom pismu, uglavnom, nisu želeli da komentarišu njegove navode. Jelena Krstović, iz Delta holdinga, kaže da oni nemaju komentar, a odgovor nismo dobili ni od Milana Beka. Petar Petković, portparol DSS-a, za NIN kaže da stranka neće polemisati sa odbeglim od pravde i da se Radulović odazove pozivu suda u Beogradu pa dokazuje navode iz pisma.

Radulovića su demantovali i predstavnici crnogorske opozicije, nazvavši "bezočnim lažima" njegove tvrdnje da je DSS sa pet miliona evra finansirao opozicione partije u kampanji povodom referenduma o nezavisnosti Crne Gore. Sa druge strane, u crnogorskom tužilaštvu kažu da će ovih dana pročitati Radulovićevo pismo i odlučiti šta dalje.

Do zaključenja ovog broja NIN-a ni iz kabineta predsednika Tadića nismo dobili odgovor da li im je Radulovićevo pismo stiglo i da li ga je predsednik pročitao.

I Branko Pavlović, nekadašnji zastupnik malih akcionara, tvrdi da Radulović laže. Pavlović, za koga Radulović kaže da je Miškovićev čovek i da je bio jedan od najagresivnijih u kampanji protiv njega, za NIN kaže da nikada nije primio ni dinar od Miškovića, te da je pošteno plaćen od strane malih akcionara.

"Ne znam šta se Radulović dogovarao sa Miškovićem i Bekom, ali znam da u pismu nema nijedne zamerke na postupak preuzimanja akcija. Primer C je dao najbolju ponudu od 300 evra po akciji i to je činjenica", kaže Pavlović. Delta, podsećamo, nije ni učestvovala u nadmetanju za akcije C marketa, već je to bila Primer C, preduzeće Slobodana Radulovića, kome su akcionari i prodali svoje akcije. Merkator je odustao od trke, zbog, kako su saopštili, neregularne utakmice, dok je ponudu Ašmora Komisija za hartije od vrednosti odbacila kao nepotpunu.

"Prodaja akcija na berzi, na kojoj smo mi insistirali, bila je vraćanje te prodaje u legalne tokove, jer se Radulović prethodno dogovarao o dokapitalizaciji sa Bekom, što je značilo manju cenu malim akcionarima", kaže Pavlović.

On podseća da Radulović nije dve godine dozvoljavao da se održi skupština akcionara, kao i da mu nije dozvolio da uđe na skupštinu koja je konačno održana avgusta 2005. i na kojoj je, nelegalno, prihvaćena preporuka Upravnog odbora da se odobri dokapitalizacija.

Bivše akcionare koji i sada, pet godina kasnije, protestuju i traže poništenje ove prodaje, Pavlović naziva "nekolicinom Radulovićevih bivših saradnika koji su dobili između 100.000 i 330.000 evra od prodaje svojih akcija i koji se neopravdano bune".

Međutim, Milan Smiljanić, jedan od bivših akcionara C marketa, kaže nam da je sve iz pisma tačno i da će oni i dalje insistirati na poništenju ove prodaje.

U Savetu za borbu protiv korupcije, koji je, podsetimo, javnosti prvi predočio dogovor Miroslava Miškovića, Milana Beka i Slobodana Radulovića o prodaji akcija C marketa Radulovićevoj firmi Primer C, kažu da je sve ovo već poznato.

„Šta god sada da kaže Radulović, kasno Marko na Kosovo stiže. Ako je nevin, kao što kaže, zašto ne dođe u Srbiju i ne dokaže to. Zašto se ovde ne bori za svoja prava? Nego i njemu su ruke duboko u pekmezu“, kažu u Savetu koji odavno upozorava na korupciju i "brakove" domaćih tajkuna sa predstavnicima vlasti, kao i na mutne radnje u procesu privatizacije društvenih preduzeća.

Tužilaštvo se zasad ne oglašava, a kako NIN saznaje, Komisija za zaštitu konkurencije verovatno će pozitivno odgovoriti na zahtev Deleza da im se odobri koncentracija, iako je ranije ista komisija dva puta donosila rešenje kojem se Delta Maksiju ne dozvoljava pripajanje C marketa zbog monopola na tržištu.

Prvo takvo rešenje, Delta je osporila pred sudom zbog proceduralnih grešaka u rešenju komisije, dok se ponovljeno rešenje već skoro tri godine nalazi pred Upravnim sudom.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: