Predložio je sastanak zbog sve veće zabrinutosti zbog nakupljanja ruske vojske na ukrajinskoj granici.
Predsednik SAD naglasio je nepokolebljivu posvećenost Sjedinjenih Država suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine i izrazio zabrinutost zbog akumulacije ruske vojske, saopštila je Bela kuća.
"Predsednik Bajden je potvrdio svoj cilj izgradnje stabilnih odnosa sa Rusijom, u skladu sa američkim interesima, i predložio je samit u trećoj zemlji u narednim mesecima kako bi se razgovaralo o nizu pitanja sa kojima se suočavaju Sjedinjene Države i Rusija."
Situacija u nemirnom istočnom ukrajinskom regionu Donbasa, gde se vladine snage bore sa proruskim trupama, pogoršala se poslednjih nedelja.
Ruski mediji izveštavaju da su regionalne vlasti Donjecka i Luganska izvestile o pojačanju granatiranja, bombaških napada i snajperskih napada ukrajinskih trupa.
Ukrajinske vlasti su, s druge strane, optužile Kremlj za gomilanje ruskih trupa.
U međuvremenu, Sjedinjene Države optužile su Rusiju da navodno podgreva napetost u regionu i prete da će odgovoriti na rusku "agresiju".
Rusija je u utorak upozorila Sjedinjene Države da američki ratni brodovi treba da izbegavaju Krim "za svoje dobro" i upozorila druge zemlje da Ukrajinu ne snabdevaju oružjem.
Dva američka ratna broda trebalo bi da stignu u Crno more ove nedelje zbog eskalacije sukoba na istoku Ukrajine.
Namere Rusije nisu jasne
Od sredine marta iz Ukrajine stižu brojna upozorenja zapadnim vladama da Rusija raspoređuje trupe na Krimu, koji je anektirala 2014. godine i u zoni sukoba na istoku zemlje.
Od Kijeva do Vašingtona, diplomate, obaveštajni zvaničnici i vojni stručnjaci trude se da razaznaju značaj ruskog gomilanja vojnih trupa i pojačane preteće retorike.
Da li je to pokazivanje sile? Znak neposredne invazije? Ili test za Ukrajinu i njene saveznike? Namere Rusije nisu jasne.
Portparol predsednika Vladimira Putina Dmitrij Peskov rekao je da je premeštanje trupa preko ruske teritorije "unutrašnja stvar".
Neke trupe, uključujući jedinice na Krimu, bile su na vežbama, rekao je on.
Ali Peskov je takođe rekao Ukrajini da "prestane da provocira".
U nedeljnom intervjuu za televiziju Rusija-1, portparol je rekao da Kremlj "ne ide prema ratu sa Ukrajinom".
"Naravno, niko ne planira da ratuje i niko ne prihvata mogućnost takvog rata", rekao je.
Ukrajinski obaveštajni izvori rekli su za BBC da dodatne snage čine 16 taktičkih grupa bataljona, što bi bilo do 14.000 vojnika. Ukupno, Rusija sada ima oko 40.000 vojnika na istočnoj granici i oko 40.000 na Krimu.
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu optužio je NATO za "pretnje", a Rusija je odgovorila slanjem dve vojske i tri vazdušno-desantne trupe na zapadne granice za izvođenje vežbi.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stolenberg nazvao je nove ruske pokrete "najvećim okupljanjem ruskih trupa od ilegalne aneksije Krima".
Rekao je da su poteze Rusije "duboko zabrinjavajući".
Ukrajina, NATO i zapadne vlade već dugo optužuju Rusiju za razmeštanje oružja i vojnih jedinica u istočnoj Rusiji.
NATO podržava Ukrajinu
Ukrajina formalno nije članica NATO-a, ali pakt ima bliske odnose sa Ukrajinom koja prima zapadno oružje, uključujući američke protivtenkovske rakete "javelin".
Govoreći u sedištu NATO-a u Briselu, ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitrij Kuleba rekao je da Rusija "otvoreno preti Ukrajini ratom i uništavanjem državnosti".
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski smatra da "Rusija želi da se Zapad plaši ruske snage i moći".
Kremlj i dalje negira poteze i sve tamošnje ruske trupe naziva "dobrovoljcima", dok neki analitičari smatraju da ovo nije ruska invazija jer bi se u suprotnom Rusija infiltrirala na teritoriju uz pomoć "malih zelenih čovečuljaka", kako se popularno naziva ruski naoružani vojnici u maskirnim uniformama bez obeležja, koji su učestvovali u aneksiji Krima.
Oružani sukob na istoku Ukrajine izbio je 2014. godine, ubrzo nakon puča kada su prozapadne snage u Kijevu zbacile proruskog predsednika Viktora Janukoviča.
Istovremeno, stanovnici regiona Donbas odbili su da se potčine novim vlastima.
U gradovima istočne Ukrajine separatisti su proglasili "Narodnu republiku" i neprestano teže većoj autonomiji i pridruživanju Rusiji.
Vlada u Kijevu želi to da spreči.
U zoni sukoba, poznatoj kao Donbas, uglavnom se govori ruski i sada mnogi njeni stanovnici imaju ruske pasoše.
U delovima istočne Ukrajine Rusija već vodi "hibridni rat" šireći svoju "meku moć" i propagandu.
Predsednik Putin rekao je da će Rusija braniti ruske državljane u inostranstvu ako se utvrdi da su u opasnosti.
Velike bitke odvijale su se 2014. godine, a potom je došlo do razmene zarobljenika.
Do sada je u sukobu ubijeno oko 14.000 ljudi. Ukrajina tvrdi da je do sada 2021. godine u Donbasu ubijeno 26 njenih vojnika, u poređenju sa 50 tokom cele 2020.
Separatisti tvrde da je ove godine umrlo više od 20 njihovih vojnika.
Neprijateljstvo između Kijeva i Moskve veće od teritorijalnih težnji
Postoji nekoliko faktora koji pogoršavaju trenutne veze.
U februaru je Zelenski uveo sankcije Viktoru Medvedčuku, prijatelju predsednika Putina.
Ukrajina je takođe zabranila emitovanje tri proruske TV stanice.
Mirovni sporazum iz Minska o "sveobuhvatnom prekidu vatre", dogovoren 2015. godine, još uvek nije ispunjen.
Sporazum predviđa da Ukrajina može da ponovo uspostavi kontrolu nad svojom granicom sa Rusijom u regionima koje drže separatisti, nakon što im se odobri samouprava i održe lokalni izbori. Ali dogovori o nezavisnom praćenju izbora u regionu još uvek nisu postignuti i pucnjava nije prestala.
Što se Rusije tiče, Putin se suočava sa parlamentarnim izborima u septembru i nastavkom masovne podrške Alekseju Navaljnom, najjačem Putinovom kritičaru, koji je trenutno u zatvoru.
Putin bi mogao pridobiti neke glasače braneći ruske građane u delu Ukrajine pod nadzorom pobunjenika.
Što se tiče odnosa sa Sjedinjenim Državama, pretpostavlja se da raspoređivanjem snaga Putin želi da testira američkog predsednika Bajdena, koji je zauzeo oštriji stav prema Rusiji od svog prethodnika Donalda Trampa.
Ono što je sigurno jeste da je neprijateljstvo između Kijeva i Moskve veće od teritorijalnih težnji.
Krim će zauvek ostati Putinov, jer ima geostrateški značaj za Rusiju.
A istočna Ukrajina će i dalje biti teritorija i poligon na kome se Rusija takmiči sa Zapadom.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Filipinske i američke trupe počele su danas vojne vežbe "Balikatan" u Filipinima, koje će trajati do 10. maja, a uključivaće i pomorske vežbe u Južnom kineskom moru, na čije teritorije polažu pravo i Kina i Filipini.
Rat u Ukrajini – 788. dan. Ukrajinska vojska je tokom prethodnog dana gađala ciljeve u ruskim oblastima Belgorod i Smolensk pri čemu su poginule dve osobe, povređeno je nekoliko ljudi i uništeno je skladište goriva.
Severnoatlantska meridijanska struja (AMOC) usporava brže nego što se mislilo i približava se tački bez povratka, a posledice za ceo svet biće teške, upozprava okeanograf.
Slovenački košarkaški stručnjak Zmago Sagadin bio je vrlo oštar prema Cedeviti Olimpiji nakon eliminacije tog kluba u 1/4 finalu ABA lige u dva meča sa Megom.
In the Serbian Parliament, around 3:00 p.m., a meeting of parliamentary groups began for consultation on the formation of working groups for the improvement of the electoral process and the inspection, control and revision of the Unified Electoral Roll.
Western intelligence agencies have prevented at least 10 jihadist attacks across Europe in 2023, with the war in the Gaza Strip increasing the threat of possible further attacks, the Dutch intelligence agency AIVD said today.
Poland's Council of Ministers has never discussed the issue of placing nuclear weapons on the country's territory, Polish Foreign Minister Radosław Sikorski said.
Kyiv should abandon the unrealistic goal of restoring the country's borders from 1991 in order to preserve at least the existing territory, according to "New York Times" columnist German Lopez.
From Wednesday, April 24, new witnesses are being heard in the Higher Public Prosecutor's Office in Zaječar. Before the prosecutor, the father of the suspect in the murder of Danka Ilić, S.J.
Hakeri su uspeli da provale u IT sisteme Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Kopenhagenu, i na taj način ukradu širok spektar osetljivih podataka.
Prošle godine, Xiaomi je bio prvi proizvođač telefona na svetu u čijem telefonu se našao čip Qualcomm Snapdragon 8 Gen 3, a čini se da bi mogli da ponove ovo.
Komentari 23
Pogledaj komentare