"Teško predvideti šta će novi virus uraditi - mutiraće": Jedan deo slagalice fali, a ljudi padaju kao pokošeni

Novi korona virus je stavio svet u stanje visoke pripravnosti. Ovo oboljenje pripada porodici virusa koja je u poslednjih 20 godina ubila više od 1.600 ljudi.

Izvor: B92

Utorak, 21.01.2020.

14:38

EPA-EFE/STR

Već šest osoba je preminulo, a blizu 300 je zaraženo, nakon što su oboleli od nikada ranije viđene pneumonije.

Novi misteriozni virus, koji se pojavio u Kini, prešao je granicu i stigao je do Japana, Tajlanda i Južne Koreje.

Bolest pripada porodici virusa koja se pokazala posebno smrtonosnom u poslednjih 20 godina, zarazivši više od 10.000 ljudi i ubivši oko 1.600.

Eksperti se sada pitaju ima li ova nova bolest sličan potencijal za epidemiju.

Na pitanje - da li se virus može preneti sa čoveka na čoveka, već smo dobili odgovor, koji je paniku podigao na viši nivo.

"Informacije koje imamo pokazuju da postoji ograničen prenos virusa sa čoveka na čoveka, potencijalno među porodicama, ali vrlo je jasno da za sada ne postoji održiv prenos ovim putem", rekla je Marija van Kerkhov, vršiteljka dužnosti šefa odeljenja za nove bolesti SZO.

Jedna od ključnih razlika između novog virusa i SARS-a ili MERS-a, koji pripadaju istoj grupi oboljenja, je u tome što još uvek sa sigurnošću nije utvrđeno ko je životinja "domaćin" sa koje je virus počeo da se širi. Ali, izostaju i snažni dokazi o načinu prenošenja sa čoveka na čoveka.

"I ovaj virus će mutirati i vremenom postati nekakterističan, a s tim i nepredvidiv. U ovoj ranoj fazi teško je predvideti šta će virus uraditi", ističe i Ralf Baric, profesor mikrobiologije i imunologije na Univerzitetu u Severnoj Karolini.

"Biologija virusa je pomalo nepredvidiva kada prvi put izađe iz životinje. Onda kada pronađe novog domaćina, pokušava da se prenese dalje kako bi mogao da raste i razmnožava se. Moramo da savladamo barijere kakve nikada ranije nismo videli. Stvar je evolucije i slučajnih šansi - koliko su ljudi bliski jedni sa drugima, temperatura vazduha. Toliko je faktora u igri", dodao je.

I SARS krenuo iz Kine

Tanjug/AP/Ng Han Guan
Pre nego što se SARS pojavio 2002. godine, mislilo se da korona virusi izazivaju samo blagu bolest i da ne mogu ubiti u velikoj meri.

SARS je prvi put prijavljen u Kini u novembru 2002. godine, a do marta 2003. godine pronađen je na Tajlandu, u Singapuru, Hongkongu, Filipinima, Sjedinjenim Državama, Nemačkoj i Vijetnamu. Na kraju se proširila na ukupno 27 država, zarazivši oko 8.000 ljudi i ubivši više od 700 ljudi.

Bio je to eksplozivni napad, koji se brzo širio i, čini se, relativno brzo nestao - iako su zdravstvene organizacije i dan-danas u pripravnosti.

S druge strane, MERS se pokazao otpornijim - prvi put se pojavio 2012. godine u Jordanu, kada je prešao s kamila na ljude, a zatim se proširio po arapskom poluostrvu.

Do sada je identifikovano oko 2.500 slučajeva bolesti. Iako je bolest dostigla vrhunac od više od 600 zaraženih u 2014. godini, prošle godine je bilo više od 190 slučajeva. MERS je smrtonosniji je od SARS-a i odneo je oko 850 života ukupno.

"Većina ljudi zaraženi SARS-om, koji su imali simptome, zatražili su lekarsku pomoć i zbog toga je bolest mogla da se obuzda i kontroliše", istakao je profesor Baric.

MERS se s druge strane može širiti i među zdravom populacijom koja ne mora nužno da se razboli, ali koja može da je prenese virus na druge osetljive pojedince.

U Abu Dabiju, gde je bilo 89 slučajeva ove bolesti od 2012. godine, testovi na radnicima koji su bili u kontaktu sa kamilama pokazali su da mnogi imaju antitela MERS, ali da nemaju simptome, pa se veruje da je moguće izgraditi i prirodni imunitet protiv ove bolesti.

Umesto toga, rekla je dr Farida al Hosani, stručnjak za zarazne bolesti u odeljenju za zdravlje Abu Dabija, većina onih koji su se razboleli imali su samo povremene kontakte sa kamilama ili radnicima koji su bili u kontaktu sa ovim životinjama. Bili su to pretežno stariji ljudi, sa zdravstvenim problemima kao što su dijabetes ili kardiovaskularne bolesti.

Značajni činioci širenja epidemije su i takozvani "superraširivači".

Jedan pacijent sa MERS-om putovao je sa Bliskog istoka u Južnu Koreju, što je rezultiralo sa 186 infekcija i 38 smrtnih slučajeva.

A "superraširivač" SARS-a bio je lekar, koji je lečio pacijente sa tom bolešću otputovao u Hongkong na porodično okupljanje. Smatra se da se oko 80 odsto svih slučajeva ove bolesti u Hongkongu može povezati sa ovim jednim pacijentom.

Šta ne znamo o bolesti?

Foto: Tanjug/AP/Michael Sohn
Mnogo toga! Korona virusi se pojavljuju kod životinja - u slučaju SARS-a bolest je prešla sa slepih miševa na cibetke, male zveri koje žive u šumskim predelima Evroazije i Afrike, pa na ljude. Kod MERS-a bolest je prešla sa slepih miševa na kamile.

Stručnjaci se trude da otkriju životinjskog domaćina ovog novog virusa - što je možda i ključni deo slagalice koji izostaje.

Profesor Ijan Mekej, virolog sa Univerziteta u Kvinslendu u Australiji, rekao je da riba ili morski plodovi verovatno nisu krivci.

"Ne mislimo na morsku hranu kada pomislimo na korona viruse, tako da bi ostale životinje na tržištu mogle biti verovatniji izvor ljudskih slučajeva. Ali sve opcije su otvorene, jer istrage koje idu uz svaku novu epidemiju uče nas novim stvarima", rekao je on.

Istraživači sa Imperijal koledža iz Londona smatraju da je zvanična cifra potcenjivačka, pa veruju da u najgorem slučaju može biti više od 1.700, a možda i 4.000 zaraženih.

Potencijalni broj obolelih stručnjaci zasnivaju na osnovu broja onih koji putuju u Vuhan, mesto gde su zabeleženi prvi slučajevi virusa, ili odlaze iz ovog grada dalje noseći sa sobom misteriozno oboljenje. Inkubacijski periodu između prenošenja virusa i pojave simptoma još uvek traje. Lunarna ili kineska nova godina će zbog velikog protoka ljudi širom zemlje, koji će iskoristiti praznike da se sastanu sa porodicama, tek uticati na novi saldo obolelih.

Virusi u 21. veku odneli desetine hiljade života

Foto: Tanjug/AP/Mark Schiefelbein
2003. - SARS

Teški akutni respiratorni sindrom, poznatiji kao SARS, prvi put je identifikovan 2003. u Kini, mada se veruje da se prvi slučaj dogodio u novembru 2002. Do jula je zabeleženo više od 8.000 zaraženih i 774 smrtna slučaja.

2009. - H1N1 - svinjski grip

Globalna pandemija gripa H1N1 možda je usmrtila 18.500 smrtnih slučajeva uviše od 200 zemalja. Virus H1N1 je vrsta svinjskog gripa, respiratorne bolesti svinja izazvane virusom gripa tipa A. Nastao je mutacijom humanog, ptičjeg i svinjskog virusa.

2012. - MERS

Virus se prvi put pojavio u Saudijskoj Arabiji 2012. godine, a oboleli su uglavnom bili sa prostora Bliskog istoka. Virus MERS je sličan smrtonosnom virusu pod nazivom SARS. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, od ukupnog broja obolelih, 850 ljudi je preminulo.

2014. - Ebola

Epidemija ebole počela je 1. avgusta 2018. godine, kada je potvrđeno da su četiri slučaja pozitivno testirana na bolest virusa ebole (EVD) u istočnom regionu Kivua, u Demokratskoj Republici Kongo. Virus je u junu 2019. stigao do Ugande, inficirajući petogodišnjeg dečaka iz Konga, koji je sa porodicom ušao u ovu zemlju. U novembru 2018. godine epidemija je postala najveća epidemija ebole u ​​istoriji Konga, a ubrzo je postala druga najveća epidemija ebole u ​​zabeleženoj istoriji. Do 3. maja 2019. godine, devet meseci od izbijanja, broj umrlih od epidemije nadmašio je 1.000.

Epidemija hemoragične groznice ebole u ​​2014. u zapadnoj Africi bila je najveći zabeležena epidemija ebole do tada. Virus je ubio više od 11.300 ljudi pre nego što je proglašena epidemija 2016. godine. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je tada da je epidemija ebole u zapadnoj Africi "najteža, najakutnija zdravstvena kriza modernog vremena"

U epidemiji ebole do kraja 2019. godine umrlo je više od 2.200 osoba

2016. - Virus zika

Početkom 2015. godine, raširena epidemija zika groznice, izazvana virusom zika u Brazilu, proširila se i na druge delove Južne i Severne Amerike. Virus je pogodio i nekoliko ostrva u Tihom okeanu i jugoistočnoj Aziji. U januaru 2016. nastala je velika panika kada je Svetska zdravstvena organizacija saopštila je da će se virus verovatno proširiti po većem delu Amerike do kraja godine. SZO je predviđao da će 3 do 4 miliona ljudi biti zaraženo u roku od godinu dana, pošto se "eksplozivno širio" širom SAD. U novembru 2016. SZO je već najavila prekid epidemije zika.

Zabrinutost su naročito izazvali dokazi da zika može da izazove urođene mane kao i neurološke probleme i da virus može da se prenese sa zaražene trudnice na plod, kao i da može kod deteta da prouzrokuje mikrocefaliju i druge teške anomalije mozga.

Virus se uglavnom širi komarcem Aedes aegipti, koji se obično nalazi u tropskoj i suptropskoj Americi. Takođe se može širiti komarcem Aedes albopictus ("azijski tigar"), koji je rasprostranjen u SAD.

Više od 200.000 ljudi širom sveta zarazilo se virusom zika, pri čemu je više od 200 osoba umrlo od posledica virusa.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

23 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: