Čiji se glas računa duplo?

U godini iza nas, tokom koje je obeleženo 800 godina autokefalnosti SPC, dogodilo se i novo kopanje "duhovnih rovova", ovaj put između Podgorice i Beograda.

Izvor: B92

Petak, 17.01.2020.

16:13

Čiji se glas računa duplo?
Foto: EPA-EFE/BORIS PEJOVIC

Zakon o slobodi veroispovesti ili uverenja i pravnom statusu verskih zajednica u Crnoj Gori usvojen je u usijanoj atmosferi 27. decembra prošle godine u noćnim časovima.

Ipak, ne može se reći da je sporni zakon baš donet preko noći. Nemirima u parlamentu, blokadi puteva, hapšenjima opozicije u noći usvajanja zakona i protestima koji traju i danas, prethodio je niz upozorenja Srpske pravoslavne crkve i zvaničnika i sa jedne i sa druge strane koji su najavljivali mogući aktivni otpor vernika.

Uoči istorijske skupštinske sednice, srpski patrijarh Irinej blagoslovio je lidere opozicionog Demokratskog fronta da se "na svakom mestu i u svakoj prilici bore i ne odustanu od odbrane Srpske pravoslavne crkve".

Poslanik te koalicije Andrija Mandić je i pre donošenja zakona poručio da će, ako se ne odustane od zakona, "ovo biti katastrofa za Crnu Goru", dok je poslanik DF-a Slaven Radunović čak najavljivao da će zakon prouzrokovati sukobe u zemlji. "Moraćete da nas pobijete ili ćete morati da nas pohapsite ili iznesete odavde", poručio je on tada.

Tako je i bilo - usledila su hapšenja.
Foto: EPA-EFE/BORIS PEJOVIC
Letele su flaše i čaše, lomili se mikrofoni, ali zakon je usvojen glasovima vladajuće većine i SDP-a, i to bez glasova protiv i uzdržanih.

Za Zakon je glasalo 45 poslanika DPS-a, SD-a, Liberalne partije, Bošnjačke stranke, Hrvatske građanske inicijative i Force, kao i poslanici SDP-a.

Od tada, nekadašnja dva oka u glavi, Srbija i Crna Gora, pred sobom imaju možda i najveći izazov otkad je svako otišao svojim putem - narod.

Sporni zakon izveo je na ulice dosad nezabeležen broj vernika u gradovima širom Crne Gore. Mirni protesti, kao vid podrške očuvanja svetinja pod okriljem Srpske pravoslavne crkve, organizovani su i u komšiluku. Po snegu, hladnoći i mrazu pravoslavni vernici, ali i vernici drugih konfesija, izražavaju nedeljama svoje akumulirano nezadovoljstvo protiv zakona na koji je predsednik Crne Gore Milo Đukanović stavio potpis već prvog dana po usvajanju u Skupštini.

Sveštenici SPC, lideri crnogorske opozicije i građani protestuju uveliko na ulicama Podgorice, Berana, Andrijevice, Nikšića, Žabljaka i drugih crnogorskih gradova, gde su dočekali i Badnji dan i Božić. Od tog hrišćanskog praznika izlazi se na ulice dva puta nedeljno, ali broj ljudi se ne smanjuje.

Vernici u gotovo svim gradovima, predvođeni sveštenicima, u večernjim satima prisustvuju crkvenim obredima (moleban) u hramovima, a zatim organizuju litiju, tj. šetnju glavnim gradskim ulicama do nekog od pravoslavnih hramova i crkava.

Osim prvog dana, kada su zabeleženi incidenti i napadi na policiju, hapšenje i privođenje osumnjičenih, naredni crkveni skupovi protekli su mirno.

I kao što su na Badnji dan, sad već kao po tradiciji, gorela dva badnjaka između kojih je dežurao kordon policije, i ostalih dana, Crna Gora se podelila na jedne koji su "za" i druge koji će uvek biti "protiv".

Za Mitropoliju SPC ostaće sporna odredba Zakona koja se odnosi na imovinu verskih zajednica prema kojoj će verski objekti i zemljište koje koriste verske zajednice na teritoriji Crne Gore, izgrađeni ili pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, postati državna svojina, ako ne postoje dokazi o pravu svojine verskih zajednica nad tim objektima.

Reč je o članu 52, prema kojem, praktično, svi verski objekti koji su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. mogu opet to da postanu.

Članom 53 definisano je da organ uprave nadležan za poslove imovine, u roku od godinu od dana stupanja na snagu ovog zakona, utvrdi verske objekte i zemljište koji su, u smislu člana 52 ovog zakona, državna svojina, uradi njihov popis i podnese zahtev za upis prava državne svojine na tim nepokretnostima u katastar nepokretnosti.
Foto: EPA-EFE/BORIS PEJOVIC
Sličan predlog zakona koji je sadržao ove odredbe povučen je 2015. godine zbog snažnog otpora Mitropolije crnogorsko-primorske, ali ni najoštrije reakcije koje su dolazile iz Srpske pravoslavne crkve, nisu uspele da spreče stupanje zakona na snagu 8. januara ove godine.

U jednom trenutku se pojavila nada da će usvajanje zakona biti odloženo, pošto je premijer Crne Gore Duško Marković pristao da razgovara sa mitropolitom Amfilohijem. Međutim, razgovori nisu urodili plodom, jer se Marković oglušio o zahtev da se zakon povuče.

Nakon konsultacija sa patrijarhom Irinejem, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je po, usvajanju zakona istakao da je neophodno "puno jedinstvo srpskog naroda" i iznalaženje najboljeg rešenja uz istovremeno poštovanje državne granice drugih zemalja.

Krajem januara očekuje se skup lidera regiona u Karlovcima ili Subotici, na kojem bi trebalo da bude i predsednik Crne Gore Milo Đukanović, a do tad bi, prema najavama, trebalo da se pronađu pravni mehanizmi da se izađe pred svetske i međunarodne organizacije u vezi sa ovim problemom.

Priznanje da su Srbiji ruke prilično vezane i da čini koliko može ne uliva mnogo nade u epilog ovog političko-crkvenog konflikta, dok su vernici već pokazali da neće bežati od masovnijih okupljanja.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

18 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: