Iako su je u više navrata pominjali i Aleksandar Vučić i Hašim Tači, nijedan nije mogao da odgovori šta se pod tim konkretno podrazumeva.
I predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednik Kosova Hašim Tači složni su u jednom: kompromis je bitan kako bi se došlo do trajnog rešanja u procesu normalizacije odnosa Srba i Albanaca i napretka na unutrašnjem i spoljašnjem planu i Beograda i Prištine.
“Razgovarali smo kako postići opšti okvir u kojem bi se postigao sporazum o punoj normalizaciji odnosa i pomirenja dva naroda, sporazum koji bi bio prihvatljiv i za narod na Kosovu i u Srbiji, na način da oba naroda gledaju ka svojoj budućnosti u EU“, poručio je predsednik Kosova Hašim Tači.
Iako kaže da je ubeđen da trenuno postoji “dobar momentum i vođstvo“ za postizanje takvog sporazuma, Tači nije precizirao šta bi to konkretno bilo prihvatljivo za obe strane u dijalogu.
Ni predsednik Srbije nije bio ništa konkretniji. Iako kaže da je “kompromisno rešenje značajno za Srbiju“, on ne navodi šta to konkretno znači. “Moramo da nađemo racionalno rešenje koje je negde između i koje odgovara građanima Srbije, ali i drugoj strani.“
Vučić kaže da još ne zna da li je moguće napraviti kompromisno rešenje između Srba i Albanaca i da ga, bar u ovom trenutku, ne vidi. Kada ga bude video, ili pak zaključio da ga je nemoguće postići, Vučić će se, kako kaže, obratiti naciji.
Kako da svako dobije nešto, a niko sve?
Ni posrednik u dijalogu, visoka predstavnica EU Federika Mogerini, nije bila mnogo konkretnija. Iako se u Briselu tokom celog dana, a ne samo popodne kako je bilo najavljeno, razgovaralo o “okviru za postizanje finalnog dogovora“, Mogerinijeva je kratko saopštila da su razgovori bili “intenzivni i produktivni“ i da će se “u narednim nedeljama intenzivirati rad“.
A da su razgovori bili i komplikovani i teški može se zaključiti iz pozicija s kojima se došlo u Brisel. Tako je u razgovoru koji je tokom jučerašnjeg dana za DW dao predsednik Kosova Hašim Tači precizirano da se platforma kosovske strane u dijalogu sa Beogradom ne zasniva “niti na podeli, niti na razmeni teritorija“, već na “priznavanju pune nezavisnosti Kosova uz obezbeđivanje punog poštovanja prava Srba na Kosovu i to po najvišim EU starndardima“.
“Ukoliko želite kompromis, mi smo spremni. Ukoliko neko insistira da Srbija prihvati jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova onda ne treba ni da gubimo vreme oko svega toga“, odgovorio je Tačiju šef diplomatije Srbije Ivica Dačić.
On je time samo potvrdio činjenicu da se razgovori vode sa i dalje veoma udaljenih pozicija. I dok Dačić ponavlja da Srbija neće pristati ni na kakav ultimatum, predsednik Srbije navodi da je kompromisno rešenje značajno za Srbiju, jer “ono što mi tražimo i za šta se borimo jeste da dobijemo nešto, a ne ništa“, kaže Vučić.
Aleksandar Vučić dodaje i da je za postizanje bilo kakvog kopromisa neophodno uključivanje i velikih sila. Predsednik Srbije je u svojim izjavama pred sastanak pominjao “zainteresovanost“ Moskve za finalizaciju procesa dijaloga Beograda i Prištine. Hašim Tači sa svoje strane nastavlja da “pozdravlja“ doprinos i podršku SAD dijalogu. Evropska unija pak naglašava da je ona bila i ostaje jedini posrednk u dijalogu, ali i da će poštovati sve oko čega se dve strane dogovore.
Alternativa dogovoru je – izolacija
Ono što jeste izvesno posle ovog sastanka Vučića, Tačija i Mogerinijeve u Briselu, jeste da se sada, možda po prvi put, duboko zagazilo u novu fazu razgovora o konačnom rešenju za sveobuhvatnu normalizaciju odnosa Srbije i Kosova. Ovoga puta, bar u izjavama, nije bilo osvrta na i dalje neprimenjene dogovore iz Briselskog sporazuma koji su do sada bili u fokusu. Sve strane su najavile i intenziviranje rada u narednim nedeljama.
To bi, ukoliko ne dođe do “nepredviđenih okolnosti“ koje smo i ranije imali prilike da vidimo, moglo da znači da će se u narednom periodu češće sastajati, pred kamerama, ali i bez njih, predstavnici Beograda, Prištine i Brisela. Cilj bi trebalo da bude sagledavanje međusobnih pozicija i prioriteta, pronalaženje mogućih preseka i kristalizacija rešanja koje bi bilo prihvatljivo i najmanje neprihvatljivo za sve.
Ono što daje nadu jeste da su se, iako još bez naznaka rešenja, obe strane saglasile oko posledica i pravca. I Beograd i Priština jasno su ovoga puta stavili do znanja svojim građanima da dogovorom obe strane mogu da dobiju, a bez dogovora da izgube mnogo i ostanu na izolovanom koloseku Evrope.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U noći između 13. i 14. aprila oružane snage Irana izvele su masovni vazdušni napad na Izrael, u kome je korišćeno na stotine komada lutajuće municije, krstarećih i balističkih raketa.
Rusija i Ukrajina su skoro postigle novi sporazum o crnomorskom transportu u martu nakon dva meseca pregovora, da bi Kijev naglo otišao, preneo je Rojters u ponedeljak.
Dvadeset hiljada ljudi demonstriralo je večeras u Tbilisiju, glavnom gradu Gruzije protiv izglasavanja spornog zakona o "stranom uticaju", kojeg kritičari porede s represivnim zakonom Rusije i smatraju "ubistvenim za slobodu".
Dva pripadnika poznate kriminalne bande Bišnoi iz Indije pucali su na stan poznatog bolivudskog glumca Salmana Kana iz osvete što je on ubio dve antilope
Prepoznajući alarmantne nivoe zagađenja vazduha u nekoliko srpskih gradova i značajne zdravstvene rizike koje određene čestice u vazduhu predstavljaju, posebno za decu, kompanija P&G odlučila je da pomogne.
Nakon što je imao 10 nominacija za Oskara u prethodnoj godini, Martin Skorseze ima u planu dva nova projekta, a jedan od njih je biografski film o Frenku Sinatri.
At the Brod border crossing, a victim of international human trafficking was discovered and identified, and it is a five-year-old girl who was accompanied by a foreign citizen, who was detained by order of the acting prosecutor.
Speaker of the National Assembly of the Republic of Serbia, Ana Brnabić, speaks after the end of the meeting where representatives of the government and the opposition discussed election conditions.
The popular Greek portal Pronews announced this morning that the only Greek member of parliament who did not vote "yes" last night in Strasbourg was Nina Kasimati and that, as they wrote, it serves her honor.
Najveći pritisak na Telegram ne vrše vlade, već američke korporacije Apple i Google, izjavio je izvršni direktor ove platforme Pavel Durov u intervjuu sa novinarom Takerom Karlsonom.
Izvršni direktor jedne od AI firmi u usponu, prozvao je druge kompanije u njhovom poduhvatu da kreiraju takozvanu "generalnu veštačku inteligenciju" (AGI).
Pre nekoliko godina, Samsung je predstavio 8.5Gbps LPDDR5X RAM, koji je tada bio najbrži na svetu. Kako ova tehnologija napreduje, sada je kompanija najavila još brži LPDDR5X.
Robot po imenu Atlas, kompanije Boston Dynamics, prethodnih godina impresionirao nas je svojim akrobacijama. Međutim, došlo mu je vreme da ode u penziju.
Nakon što je Evropska komisija primorala Apple da otvori iOS za eksterne prodavnice aplikacija u EU, izgleda da i druge države istražuju Apple zbog antimonopolskih praksi i monopola.
Usluge servisiranja klima u automobilima ovog leta postaće prošlost. Serviseri masovno sklanjaju klima stanice iz svojih auto-servisa, a sada smo dobili i objašnjenje zbog čega je to tako.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija će na zatvorenom sastanku raspravljati o Nacrtu rezolucije o "Međunarodnom danu refleksije i sećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine".
Golman Američke Samoe Niki Salapu našao se među stativama 11. aprila 2001. godine, braneći u najtežem porazu u međunarodnom fudbalu, kada je njegov tim izgubio od Australije 31:0.
Komentari 43
Pogledaj komentare