"U Srbiji postoji apsurdna situacija..."

Odlazak stručnih kadrova iz Srbije u pojedinim segmentima poprima zabrinjavajuće razmere, a problem je nemogućnost da se utvrde razmere fenomena emigracije.

Izvor: Dojèe vele

Sreda, 06.12.2017.

16:45

Getty images

Kako piše Dojče vele, nedostatak precizne statistike sa jedne strane omogućava vlastima da minimiziraju problem odlaska obrazovanih ljudi, a sa druge dovodi do toga da se umesto činjenicama često barata proizvoljnim utiscima.

Ono što se zna jeste da najveću šansu na zapadnom i svetskom tržištu imaju stručnjaci informativnih tehnologija, programeri, inžinjeri raznih specijalnosti, a velika tražnja je i za lekarima i medicinskim osobljem.

Taj veliki pritisak na medicinsku struku je uslovio i gomilu katastrofičnih naslova u srpskim medijima. Problem odlaska medicinara iz Srbije svakako postoji, a o razmerama i posledicama tih odlazaka za Dojče vele je govorio doktor medicine Milan Dinić, direktor Lekarske komore Srbije (LKS).

Prema njegovim rečima, u Srbiji postoji apsurdna situacija da nema nijednog nezaposlenog lekara specijaliste, a da ima nezaposlenih 1.500 lekara opšte medicine, koji najčešće traže sertifikat za odlazak u inostranstvo.

On ističe da nije opravdana bojan građana da neće imati ko da ih leči.

“Srbija ima oko 30.000 lekara i na populaciju od nekih sedam miliona ljudi to je sasvim dovoljan broj. Ali, ono što jeste zabrinjavajuće jeste starosna struktura lekara, i to je ono o čemu bi trebalo da se povede računa prvenstveno zapošljavanjem mladih ljudi i blagovremenim obnavljanjem kadrova. Odnosno, ne bi trebalo čekati da neko ode u penziju pa da se tek onda neko primi na njegovo mesto, prvenstveno zbog adekvatnog transfera znanja i iskustva”, navodi Dinić.

Prema njegovim rečima, niske zarade u zdravstvu su definitivno jedan od razloga za emigraciju medicinskih radnika.

“Kada su lekari u pitanju oni dodatnu pažnju posvećuju načinu na koji obavljaju svoju delatnost, a to znači da se trude da to bude na najbolji mogući i najkvalitetniji način. U Evropi imate više mogućnosti da se na jedan kvalitetniji način bavite medicinom, pre svega kada su uslovi rada i oprema u pitanju. Mislim da je i taj problem prepoznat od strane države, jer se sve više investira u zdravstvo, kako u infrastrukturu tako i u opremu. Finansije su mnogo širi problem države u svim delatnostima, i sada se nekim promena zakona planira i povećanje plata u zdravstvu. Problem je nastao i što su ranije te zapadne zemlje štitile svoje tržište radne snage, i vi niste mogli tako lako da odete u Nemačku kao lekar. Danas je Nemačka otvorila svoje tržište, prvenstveno u bivšoj Istočnoj Nemačkoj, gde postoji nedostatak zdravstvenih radnika. Skidanjem tih barijera vi ste sada otvorili jedno ogromno tržište sa daleko povoljnijim finansijskim uslovima, i to je pogodilo sve zemlje Istočne Evrope. Mi smo skoro bili na nekom evropskom sastanku, i iste ili slične probleme kao Srbija imaju Poljska, Češka, Rumunija, Bugarska, Hrvatska - zato što jednostavno ne mogu da se takmiče sa, recimo, Švajcarskom ili Nemačkom”, istakao je Dinić.

Upitan šta država treba da uradi da bi smanjila broj odlazaka zdravstvenih radnika u inostranstvo iz Srbije, istakao je da “može pozitivno da se izrazi o svemu što se radi u proteklih godinu dana”.

“Postoji u ovom trenutku veliki projekat vezan za plan i program kadrova u Srbiji za narednih deset godina. To je projekat pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja, a uključene su profesionalne komore zdravstvenih radnika, Institut Batut, medicinski fakulteti, Republički fond zdravstvenog osiguranja, i radi se predikcija koliko lekara će narednih godina otići u penziju, kolike su potrebe stanovništva, i na osnovu toga plan obrazovanja i zapošljavanja ljudi. Sa druge strane je pomenuti deo o ulaganju u infrastrukturu, kao i najavljeno povećanje zarada. Tako da ćemo tokom 2018 godine zaista videti da li se krenulo tim putem i da li se to što je planirano ostvaruje”, zaključio je Dinić.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

14 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

1 d

Podeli: