"Arkan operisao uz znanje, a možda i pod komandom SDB"

Odbrana Franka Simatovića Frenkija negirala je, pred sudom u Hagu, da je Željko Ražnatović Arkan, tokom ratova u Hrvatskoj i BiH, bio pod kontrolom SDB Srbije.

Izvor: Beta

Četvrtak, 23.11.2017.

15:25

EPA PHOTO / EPA FILES

Veštak optužbe Kristijan Nilsen, koji je analizirao mnoštvo dokumenata SDB Srbije, uzvratio je da je, po dokazima, Ražnatović "operisao uz znanje, a moguće i pod komandom" tadašnjeg šefa SDB Srbije Jovice Stanišića.

Tadašnji operativac SDB Srbije Simatović optužen je, zajedno sa svojim šefom Jovicom Stanišićem, za ratne zločine nad Hrvatima i Muslimanima, 1991-95.

Neke od tih zločina, po optužnici, počinili su pripadnici Srpske dobrovoljačke garde, čiji je komandant bio Ražnatović.

Tokom unakrsnog ispitivanja, Simatovićev branilac Vladimir Petrović dokazivao je da je Ražnatovićeva jedinica 1991, za vreme sukoba u Hrvatskoj, bila "specijalni odred Teritorijalne odbrane (TO) SAO Slavonija, Baranja i zapadni Srem".

Po odbrani, TO je, po zakonu, tada bila pod komandom JNA. Branilac Petrović sugerisao je da je Ražnatovića tada kontrolisao komandant TO Radovan Stojičić Badža.

Veštak Nilsen je to prihvatio, dodajući, međutim, da je Stojičić, istovremeno, bio i načelnik Resora javne bezbednosti MUP Srbije, odnosno pomoćnik ministra unutrašnjih poslova.

Dokazujući bliske veze JNA i Ražnatovića, Simatovićev branilac citirao je reči generala JNA Andrije Biorčevića da "Arkanovi ljudi nisu paravojska, nego dobrovoljci" koji su dali značajan doprinos u borbama.

"Mi bismo okružili selo, on (Ražnatović) upadne unutra, pobije sve koji ne žele da se predaju i idemo dalje", rekao je general Biorčević, kako ga je citirao advokat Petrović.

Primećujući da je Biorčević bio "jedan od Arkanovih obožavalaca", svedok Nilsen podvukao je da drugi oficiri JNA, naročito bezbednosni, "nisu delili njegovo oduševljenje".

Veštak je, međutim, potvrdio da "nije našao tragova da je Ražnatović, do jeseni 1991, radio za SDB Srbije", ali da Služba jeste "pomno pratila njegova aktivnosti".

Simatovićeva odbrana tvrdila je i da je, 1992-93. Ražnatović iz političkih razloga "uživao pokroviteljstvo" tadašnjeg predsednika Srbije Slobodana Miloševića.

Branilac Petrović citirao je Miloševićeve reči sa zatvorenog sastanka Vrhovnog saveta odbrane, u julu 1992, da je "Arkan bio dobrovoljac pod komandom armije".

Miloševiću je, po odbrani, tada bila neophodna politička podrška Ražnatovićeve partije u srpskom parlamentu, te ga je zato štitio.

Nilsen je odgovorio da je to "politički savez moguće objašnjenje zašto je Milošević štitio Ražnatovića, uprkos tome što je imao informacije o Arkanovim zločinima, koje mu je dostavljala i SDB Srbije".

Na konstataciju iz Nilsenovog izveštaja da je Ražnatovićeva garda počinila teške zločine u Bijeljini i u Zvorniku, s proleća 1992, Simatovićeva odbrana uzvratila je dokazima da je Arkana u BiH pozvala Biljana Plavšić, tadašnja članica Predsedništva BiH.

Veštak optužbe se s tim složio.

Simatovićeva odbrana prikazala je i dokaze da je Ražnatovića u Bosansku Krajinu, u proleće 1995, pozvao ministar unutrašnjih poslova RS Tomo Kovač.

"To kaže Kovač, ali poverljivi dokumenti pokazuju nešto drugo. U ratnim beleškama Ratka Mladića sam na pet-šest mesta našao da Ražnatović operiše uz znanje, a moguće i pod komandom Jovice Stanišića", odgovorio je Nilsen.

Po optužnici, Ražnatovićevi ljudi su 1995. počinili zločine u Sanskom Mostu.

Branilac Petrović pobijao je i da je Simatović 1991. obučavao specijalce u logoru Golubić kod Knina.

Nilsen je objasnio da ne tvrdi da je Simatović lično sprovodio obuku, nego da je "bio prisutan i znao šta je cilj".

Haški proces Stanišiću i Simatoviću biće nastavljen u utorak 28. novembra.

Stanišića (67) i Simatovića (67) optužnica tereti za progon, ubistva, deportacije i prisilno premeštanje hrvatskih i muslimanskih civila tokom ratova u Hrvatskoj i BiH, 1991-95. U četiri tačke optuženi su za zločine protiv čovečnosti, a po petoj za kršenje zakona i običaja ratovanja.

Ti zločini počinjeni su, kako tvrde tužioci, u udruženom zločinačkom poduhvatu, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Hrvata i Muslimana sa velikih delova teritorija Hrvatske i BiH, radi ostvarivanja srpske dominacije. Na čelu zločinačkog udruženja bio je, po tužiocima, tadašnji predsednik Srbije Slobodan Milošević.

Posle prvog suđenja, Tribunal je prvostepenom presudom oslobodio krivice obojicu optuženih, ali je 2015. apelaciono veće poništilo tu presudu i naložilo ponavljanje procesa.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: