Poslanici AfD: "Holokaust mit" i tablice "AH 1818"

U novom sazivu Bundestaga Alternativa za Nemačku imaće, sa 13 odsto osvojenih glasova na parlamentarnim izborima, 94 od ukupno 709 poslanika.

Izvor: index.hr

Ponedeljak, 25.09.2017.

22:31

Poslanici AfD:
Foto: Tanjug/AP

Većina njih, od ukupno 94, su nepoznati i našoj ali i nemačkoj javnosti, te će se tek pokazati ko će se istaći po verbalnim ispadima, revizionističkim stavovima o nacističkom periodu, antimuslimanskim tvrdnjama...

Osim Frauke Petri, Aleksandera Gaulanda, Bjorna Hokea, koji su se isticali provokativnim izjavama, tu su mnogi drugi od koji se, kako se ocenjuje, u naredne četiri godine mogu očekivati “ispadi“, piše “Indeks“.

Beatriks fon Štorh

Potpredsednica stranke i šefica berlinskog AfD-a pripada hrišćansko-fundamentalističkom krilu stranke. Pravnica (46) naročito ne podnosi LGBT prava, te je osudila mogućnost braka za istopolne parove, koje je većinom početkom leta izglasao Bundestag, tvrdnjom da je u pitanju “moralni bankrot“.

Kancelarki Merkel je u jednoj TV emisiji predložila da emigrira u Čile pre nego što je narod protera iz Nemačke, a na društvenim mrežama se tokom izbegličke krize proslavila zahtevom da nemačka granična policija puca na žene i decu.

Sa druge strane, žestoka je protivnica abortusa.

Trenutno je poslanica AfD-a u Evropskom parlamentu, u kojem je članica frakcije koju predvodi Najdžer Faraž. Ranije je bila deo kluba Evropskih reformista i konzervativaca, odakle je izbačena zbog ekstrmizma.

Sebastijan Munzenmajer

Jedan od “mladih lavova“ AfD-a, ovaj 28-godišnjak je svoju političku karijeru započeo kao član antimuslimanske stranke Sloboda.

Oduševili su ga Bregzit i pobeda Donalda Trampa.

Za razliku od većine članova AfD koji samo “pričaju“, Munzenmajer nema problema sa korišćenjem šaka. Trenutno mu se sudi zbog optužbe da je sa grupom huligana pretukao i pokušao da opljačka nekoliko navijača suparničkog kluba.

Trojica optuženih su priznali krivicu, dok se Munzenmajer brani ćutanjem.

Zigbert Doers

Lider AfD u Lajpcigu na ličnom automobilu ima tablice na kojima piše “AH 1818“. “AH“ su inicijali Adolfa Hitlera, dok je broj 18 na neonacističkoj sceni takođe šifra za nacističkog lidera, s ozbirom na to da su u nemačkoj abecedi slova A i H na prvom i osmom mestu.

Kada su to primetili novinari, Doers je izjavio da sve to slučajnost, te da njegove, po narudžbini izrađene tablice, nemaju nikakvu skrivenu poruku.

Na svom Fejsbuku, Doers rado deli fotografije s kombinacijom crne, bele i crvene, što su bile službene boje nacističke Nemačke.

Zalaže se za saradnju sa antimuslimanskim pokretom Pegida, na čijim je protestima i lično učestvovao.

Jens Majer

Radi kao sudija u Drezdenu, gde se proslavio s jednom presudom u koriste u međuvremenu propale neonacističke stranke NPD.

Zbog svojih ispada već dva puta je zamalo bio isključen iz AfD, u kojem ga nazivaju “Mali Hok“, po najpoznatijem od brojnih ekstremista iz nove nemačke parlamentarne stranke.

Majer je od 1986. bio član socijaldemokrata, no kroz decenije je otišao udesno, te sada drži govore protiv “mešanih naroda“ i bori se protiv “brisanja nacionalnog identiteta“.

Pristalicama AfD u jednom razgovoru se požalio što se “crni više ne nazivaju crnčugama, kao pre“, a zastupa i stav da stranka treba blisko da sarađuje sa Pegidom.

Povrh svega, javno je izrazio simpatije za norveškog teroristu Andresa Brejvika.

Vilhem fon Gotberg

Bivši predavač na policijskoj akademiji u jednom govoru je holokaust opisao kao “mit“, a rado citira italijanskog neofašistu Marija Konsolija koji tvrdi da se “Nemci kriminaliziju pomoću instrumentalizacije genocida nad Jevrejima“, čemu je Gotberg dodao i svoj komentar: “Ovome nema šta da se doda“.

Ovaj 77-godišnjak je kao politički cilj u Bundestagu najavio “okončanje kulta nemačke krivice“.

Objavljivao je svoje eseje u ekstremističkim časopisima, a za “holokaust“ traži izvinjenje Poljske i Češke zbog proterivanja Nemaca nakon Drugog svetskog rata.

Tužio je niz ljudi koji su ga kritikovali zbog ekstremističkih ispada, ali je izgubio sve procese.

Detlev Špangenberg

Ovaj 73-godišnji bivši član CDU, u svom životu je bio i doušnik istočnonemačke tajen služvbe pod kodnim imenom Bruno.

Proteklih desetak godina angažovao se u nizu građanskih inicijativa ekstremno desnog predznaka, zabrinut zbog uništenja tradicionalne porodice zbog napretka LGBT prava, ali još više “bujice muslimana“ koja preti Nemačkoj.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

54 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: