BG: Crno platno preko "Voleli smo Francusku kao ona nas"

Članovi Udruženja porodica kidnapovanih i ubijenih na KiM prekrili su Spomenik zahvalnosti Francuskoj na Kalemegdanu crnom tkaninom.

Izvor: B92, Beta

Petak, 28.04.2017.

13:33

BG: Crno platno preko
Foto: Thinkstock

Kako navode, time su izrazili nezadovoljstvo zbog odluke suda Francuske da pusti na slobodu bivšeg komandanta OVK Ramuša Haradinaja koga Srbija traži zbog ratnih zločina.

Predsednik Udruženja Simo Spasić rekao je ispred spomenika da je jučerašnjom odlukom francuskog suda ubijena pravda.

"Od same odluke još više boli obrazloženje suda. Da je i malo pravde Haradinaj bi na osnovu onoga što je sam priznao u svom dnevniku bio osuđen na doživotnu robiju", rekao je Spasić građanima koji su u rukama držali fotografije ubijenih na Kosovu i Metohiji.

On je dodao da su porodice ubijenih i kidnapovanih na Kosovu i Metohiji spremne da se pomire sa albanskim porodicama, ali da se nikada neće pomiriti sa zločincima.

Kolona nekoliko stotina građana uputila se ka "zidu plača" ispred Doma Narodne skupštine, koji će takođe, kako su najavili, prekriti crnom tkaninom.

Spomenik zahvalnosti Francuskoj delo je Ivana Meštrovića i nalazi se u parku Kalemegdan. Postavljen je 11. novembra 1930. godine u znak prijateljstva, uzajamne pomoći i saradnje Srbije i Francuske tokom Prvog svetskog rata.

Spomenik u bronzi prikazuje skulpturu žene koja drži mač, što simboliše Francusku koja juriša u pomoć Srbiji. Sa istočne strane je reljef žene koja sedi, oličenje Sorbone - prosvetne pomoći srpskoj omladini u toku i posle rata.

Do Prvog svetskog rata se na mestu spomenika nalazio spomenik Karađorđu, koji je u ratu srušen, a bio je postavljen 1913. godine.

Ovo nije prvi put da crna tkanina prekriva natpis na spomeniku - 26. marta 1999. godine nakon početka NATO agresije na SRJ, u kojoj je učestvovala i Francuska, koju su u Srbiji smatrali za tradicionalno prijateljsku zemlju i saveznicu spomenik je takođe prekriven crnim platnom.

Tada je postavljen i natpis: "Neka je večna slava Francuskoj koje više nema".

Oslobađanje Haradinaja - sve što treba da znate

Premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će Francuskoj, čiji je sud oslobodio bivšeg komandanta OVK Ramuša Haradinaja, biti upućena najoštrija protestna nota i da će srpski ambasador u Parizu biti pozvan na hitne konsultacije u Beograd.

Srbija Haradinaja sumnjiči za ratne zločine na Kosovu 1998. i 1999. godine.

Apelacioni sud u Kolmaru ranije je odbio zahtev Srbije za izručenje bivšeg vođe OVK Ramuša Haradinaja.

Na odluku suda Srbija više nema prava žalbe.

Bivši vođa OVK Ramuš Haradinaj izjavio je nakon oslobađajuće presude da je to "pobeda Albanaca" i da je on slobodan da se vrati kući.

Njegova advokatica Rejčel Lindon navela je da je sud nije doneo odluku o izručenju Haradinaja zato što on ne bi imao "fer i pravično suđenje u Srbiji", dok je albanski premijer Edi Rama izjavio da se Haradinaj "ponovo pojavljuje kao pobednik u Prištini".

Haradinaj je oslobođen na osnovu preinačene odluke po kojoj je trebalo da bude izručen Srbiji, saznaje Prva TV.

Odluka je, kako se saznaje, obrazložena time da bi poslednice izručenja bile veoma teške po Ramuša Haradinaja.

Haradinaj, nekadašnji vođa OVK, danas lider Alijanse za budućnost Kosova, uhapšen je 4. januara na granici Švajcarske i Francuske po Interpolovoj poternici koju je za njim raspisala Srbija.

Ministarstvo pravde Srbije je potom uputilo Francuskoj zahtev za njegovo izručenje uz svu prateću dokumentaciju o istrazi koja se protiv njega vodi.

Haradinaj je nedelju dana nakon hapšenja pušten da odluku suda o zahtevu Srbije za ekstradiciju čeka na slobodi, ali mu je oduzet pasoš i zabranjeno mu je da napušta teritoriju Francuske.

Istraga protiv Haradinaja u Srbiji je pokrenuta 2004. godine, a u januaru je proširena novim optužbama i novim dokazima koji su prosleđeni sudu u Kolmaru.

Haradinaju je suđeno u Haškom tribunalu za ratne zločine na KIM, ali je 2012. pravosnažno oslobođen svih optužbi.

Srbija traži Haradinaja zbog sumnje da je izvršio krivična dela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva na KIM u toku 1998. i 1999. godine, a reč je, kako je Beograd saopštio, o delima koja nisu bila predmet suđenja pred Haškim tribunalom.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

76 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: