Rusija: Batine jednom godišnje postaju prekršaj?

Prema statistici ruske policije 40 odsto svih teških krivičnih dela nasilja u Rusiji dešava se u porodici i prema članovima porodice.

Izvor: B92

Nedelja, 22.01.2017.

16:16

Rusija: Batine jednom godišnje postaju prekršaj?
Foto: Thinkstock

Ipak, ruska Duma je na putu da donese zakon prema kome bi nanošenje lakih telesnih povreda članovima podorice prestalo da bude krivično delo i postalo prekršaj – to jest, ako se desi jednom godišnje.

Bije znači voli - ova izreka je veoma rasprostranjena. Ako novi amandmani prođu, jednom godišnje nasilnik će moći da bije člana porodice nanoseći lake telesne povrede, to jest sve do preloma i poresa mozga, i da za to bude samo prekršajno kažnjen. Druge batine u okviru iste godine biće već krivično delo.

"Problem je da se to ne goni po službenoj dužnosti nego je po privatnoj tužbi. Što znači da žtva treba sama da prikupi dokaze i tuži. Tužiti i baviti se dokazivanjem nasilja dok sa nasilnikom živiš u istoj kući je često opasno", navodi Mari Davtjan, pravnik i razrađivač prethodnog zakona.

Tokom 2015 godine počinjeno 50 hiljada krivičnih dela nasilne prirode u porodici. Zastupnici dekriminalizacije batina govore kako ako je jednom udario ženu ne znači da je nasilnik i ne treba od takvog čoveka praviti kriminalca i rušiti porodicu.

Psiholog Kriznog centra za pomoć ženama i deci Marina Soldatenkova objašanjava i da u ranim fazama nasilje često žene ne prijavljuju.

"Žene se nama obraćaju na poslednjem stadijumu nasilja kada je posle psihološkog došlo i do fizičkog nasilja, promene same ličnosti, potpunog gubitka sampouzdanja, kada je žena sama samcijata, emotivno nestabilna", kaže Soldatenkova.

Državni krizni centri su relativno nova pojava u Rusiji i najavljena je njihova koordinacija sa privatnim sigurnim kućama.

"Sastavlja se i predlaže individualni program pomoći i prvo se izvodi iz emocionalnog šoka. Posle individualnih terapija idu grupne. Na sledećem stadijumu, ako ostoji saglasnost svih strana, provodi se porodična terapija ,ali samo u slučajevima kada kod muža postoji motivacija da se promeni", dodaje Soldatenkova.

One žene koje se obraćaju centru za pomoć uglavnom ne znaju svoja prava.

"Ako ima povreda pre svega savetujem da se ode kod lekara da bi vam pružili medicinsku pomoć i dokumentovali povrede. Dalje treba da se obrati policiji i prijavi muž", navodi Tatjana Rjabcova, pravnik Kriznog centra za pomoć ženama i deci.

Aktivisti za ljuska prava tvrde da će zakon otežati situaciju i zbog toga što sada ženi predstoji i da dokaže da je nasilnik nije udario prvi put.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: