Šta uče đaci u EU o ratu u HR i BiH, Titu, Miloševiću?

Kako se hrvatski Domovinski rat i celokupna tadašnja situacija na Balkanu prezentuje učenicima u Nemačkoj, Italiji ili Finskoj istraživao je “Večernji list“.

Izvor: B92

Petak, 02.12.2016.

10:20

Šta uče đaci u EU o ratu u HR i BiH, Titu, Miloševiću?
Foto: Thinkstock

Udžbenici, kako se navodi, ne imenuju agresora, ne idu u detalje, a naglasak se stavlja na to da svi učenici shvate posledice nacionalizma.

Ko je bio agresor u ratu u Hrvatskoj? Ko je bio žrtva? Na ova pitanja učenici u školama širom Evrope neće dobiti jednoznačne odgovore. Primeri udžbenika iz Finske, Italije i Nemačke, te objašnjenja profesora istorije iz tamošnjih srednjih škola pokazuju kako se rat u Hrvatskoj tek spominje u kontekstu širih istorijskih događanja tog doba, završetka Hladnog rata i raspada Istočnog bloka i multinacionalnih država.

Postoji suzdržavanje od označavanja naroda ili sistema “agresorskim”, dok se, na primer, pojam Domovinski rat i ne spominje, piše hrvatski “Večernji list”.

“Jugoslavija je pod Titom predstavljena kao uspešna država 'trećeg puta', dok su ratovi na Balkanu učenicima prikazani kao deo secesionističkih događanja u istočnoj i jugoistočnoj Evropi nakon 1990”, kaže profesorka Sirka Ahonen sa Univerziteta u Helsinkiju, koja je učestvovala u stvaranju programa iz istorije.

“Posebna pažnja posvećuje se nacionalizmu. Ekstremno nasilje u BiH je zabeženo. Raspravlja se o tome kako međunarodna zajednica nije imala adekvatan odgovor na ratove”, dodaje S. Ahonen.

Po istoj paradigmi taj deo istorije obrađen je u školama u Nemačkoj, tačnije u Bavarskoj, kaže Fric Šafer, profesor istorije ie šef tamošnjeg Odeljenja za obrazovne politike Društva učitelja.

“Ne idemo u detalje. Eventualno ako je u razredu učenik iz Hrvatske ili BiH, ispričaće svoju priču."

“Ratovi u Jugoslaviji se prikazuju u bloku u kojem se obrađuje kraj Hladnog rata, a odgovornost za zločine učenik treba shvattii u kontekstu porasta nacionalizma sa svih strana”, kaže Šafer.

Italijanski srednjoškolci pak u svojim udžbenicima čitaju kako su “ratna delovanja u Hrvatskoj opravdana postojanjem značajne srpske manjine, ali da su uz regularnu vojsku (JNA) u njima učestvovale paravojne srpske jedinice, koje su više puta počinile gnusne zločine protiv Hrvata”.

“Hrvatska je pak brzo stvorila vojsku i počela vraćati teritoriju. Kad su hrvatska snage došle do teritorija koje su nastanjivali Srbi, počinili su i etničko čišćenje, proteravši Srbe”, stoji u udžbeniku.

“Ne bih rekao da je na delu relativizacija zločinca i žrtve. Nama je važno da učenici usvoje tendencije, kao što je etnički mozaik kakav je bila Jugoslavija i šta se događa kad takva zajednica propadne ili kad poraste nacionalizam, šta se može primeniti i na druge slične situacije.!

Učenici obrađuju i delove eseja bugarsko-francuskog filozofa Cvetana Todorova “Sećanje kao lek za zlo” te hrvatske feministkinje i filozofkinje Rade Iveković “Balkanizacija razuma/uma”, koji kritički govore o ratovima – kaže profesor Andrea Nardi iz Toskane, koji je i voditelj regionalnog odbora za maturske ispite iz istorije.

Za razliku od Hrvatske, rat u BiH detaljnije se obrađuje u svim državama – na primer, srednja škola “Jacek Kuron” iz Varšave svake godine vodi učenike trećeg razreda u Sarajevo.

Italijanski udžbenici pak napominju kako se u ratu u BiH Srbi kroz medije portretiraju kao agresori, Muslimani kao žrtve, a Hrvati su neutralni. Slobodan Milošević se pak spominje u kontekstu stvaranja Međunarodnog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije.

“Raspad Jugoslavije i mrtvi i proterani (10-25 hiljada mrtvih i 320 hiljada proteranih do kraja rata u Hrvatskoj te 140-250 hiljada mrtvih i 2,5 miliona protjeranih do kraja rata u Bosni) te zločini (etničko čišćenje, masovne grobnice, napadi na civile), slike rata i žrtava na TV i u novinama, uticali su na međunarodnu zajednicu, ali, pre svega, na savest. Kao rezultat oformljen je Međunarodni sud”, stoji u italijanskom udžbeniku, a uz fotografiju Slobodana Miloševića tek piše kako je “optužen za zločine protiv čovečnosti, ali da je pre izricanja presude umro”.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

62 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: