"Srbija za vratom ima zid, između čekića i nakovnja je"

Na poziv austrijskog kancelara Kristijana Kerna u subotu će u Beču biti održan Samit o izbegličkoj krizi devet premijera zemalja takozvane balkanske rute.

Izvor: B92

Petak, 23.09.2016.

20:33

Foto: GettyImages

Dosadašnji tempo rešavanja problema u mnogim zemljama pokrenuo je talas nezadovoljstva, a pitanja kako zaštititi granice i pružiti pomoć migrantima i dalje čekaju na odgovor.

Jedni bi da dižu zidove, drugi bi da, kako kažu, problem reše na civilizovaniji način. Deset zemalja koje su najviše pogođene izbegličkom krizom, među kojima je i Srbija, sutra će u Beču pokušati da pronađu zajedničko rešenje za sada već dugogodišnji problem koji je narastao u prethodnih godinu i po.

Radoš Đurović iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila navodi da je položaj Srbije jako osetljiv i drugačiji u odnosu na sve zemlje na balkanskoj ruti.

“Dok Grčka i Bugarska mogu da propuste izbeglice i tako izbegnu problem, to isto može uraditi i Makedonija, Srbija ima zid za svojim vratom i Dunav kao jednu teško prolaznu granicu sa Hrvatskom. U tom smislu mi smo nekako poslednje predvorje pred EU i to poslednja brana. Na taj način Srbija između čekića i nakovnja i prosto ova izbeglička kriza će definitivno ostaviti traga i na nas”, kaže Đurović.

Evropa se bori s najtežom migracionom krizom od Drugog svetskog rata, a članice EU već dugo su podeljene po pitanju migranata.

Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešenel zatražila je da evropske zemlje ubrzaju proces premeštanja migranata, napominjući da će sadašnjim tempom proći 18 godina za ispunjenje onoga što su obećale.

Predsednik evropskog pokreta Srbije Mihailo Crnobrnja navodi da kriza na trajnoj osnovi niti može, niti će se rešiti ukoliko se u nju ne uključe i SAD i Rusija, kao faktori koji znatno doprinose upravo razlogu zašto ti migranti idu ovamo.

“Druga stvar koja je evidentna, to je da se Angela Merkel malo zaletela sa širokim zagrljajem prema migrantima, gubi popularnost u svojoj zemlji, a da ne govorimo o tome da mnoge zemlje jednostavno neće da prihvate tu vrstu odnosa prema migrantima. Tako da ja očekujem da će 2017. biti žešća u odnosu na prijem migranata, na selekciju migranata”, ističe Crnobrnja.

Očigledno je da će na sutrašnjem Samitu biti izneti različiti stavovi, ali je i neophodno da se svi pogođeni duž balkanske rute dovedu za jedan sto.

Iako početkom godine na skup u Beču nije bila pozvana Grčka, sada se očekuje da doputuje grčki premijer Aleksis Cipras.

Na Samitu će, pored premijera balkanskih zemalja, učestvovati i nemačka kancelarka Angela Merkel, kao i predsednik saveta EU Donald Tusk.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: