"Iznenadio bih se da Hrvatska ponovo blokira Srbiju"

"To bi bio znacajan korak unazad", rekao je Jović u intervjuu za današnju "Politiku" odgovarajući na pitanje da li bi zbog Zagreba moglo da izostane otvaranje poglavlja 23 i 24 najavljeno za kraj juna.

Jović je međutim ukazao da situaciju u EU "značajno komplikuje referendum u Velikoj Britaniji", ocenjujući da će zbog te krize proširenje EU biti usporeno ili potpuno zaustavljeno bar za vreme pregovaranja između EU i Britanije o izlasku.

Upitan može li se susret Kitarović i Vućića nazvati istorijskim, on kaže da će se to tek videti, ali da je dobro što je do tog susreta došlo i da je bio u interesu obe strane i to baš u ovom trenutku posle perioda zahlađenja odnosa.

On kaže da je susret pozitivan, ali izražava skepsu kada je u pitanju primena onoga što je dogovoreno objašnjavajući da predsednica Hrvatske nema nikakva ovlasćenja da to sprovede.

"Ona može dati samo neki izraz dobre volje, potpisati deklaraciju i stvoriti atmosferu, što je sve po sebi vrlo dobro, ali se ona u smislu primene mora oslanjati na vladu, a Hrvatska trenutno vladu nema", napomenuo je Jović.

On je dodao da je Hrvatskoj u ovom trenutku susret bio u interesu da pokaze da nije neprijateljski orjentisana prema Srbiji i time ukloni prigovore koji su joj upućivani iz EU i SAD a koji se odnose na rast nacionalizma pa i revizionistickih podgleda na ustastvo, kao i da pokaze da neće biti prepreka za otvaranje poglavlja 23 i 24 sa Srbijom.

U interesu Srbije je to da pokuša da resi probleme sa Hrvatskom jer treba kao i svaka druga zemlja kandidat da smanji broj potencijalnih prepreka na putu ka EU i da poveća broj prijatelja u EU, objašnjava Jović.

On ističe i d aje dobro što su neki problemi na sastanku bar popisani i koji se mogu rešiti brzo i bez velikih politickih konotacija, kako bi se pokazao znak dobre volje da te zemlje pogotovu kada su u pitanju manjine žele prijateljsku politiku.

Jović kaže i da je Oreskovićeva vlada bila nezainteresovana za pitnaje manjine u Hrvatskoj, a ako se to promeni sa novom vladom, to bi bili pozitivni koraci.

"One druge stvari - pitanje granice i eventualna promena nacina predstavljanja hrvatske manjine u Srbiji - biće mnogo komplikovanije i neke od njih sigurno će zavrsiti pred međunarodmnim arbitraznim ili nekim drugiom pravosdunim institucijama, ali vazno je da su se stvari identifikovale i da se naprve bar prvi konkretni koraci", zaključio je Jović.