Svepravoslavni sabor: Ne Rusima i odmeravanje snaga u SPC

Do poslednjeg trenutka bilo je neizvesno da li će mu prisustvovati predstavnici Srpske pravoslavne crkve. Pored patrijarha Irineja, na Krit odlaze 24 arhijereja.

Srpska strana najavljuje da će napustiti sabor ukoliko na njemu ne bude reči o svim problemima i nesuglasicama.

Podržati ruskog partrijarha Kirila i bojkotovati Sabor na Kritu ili ne? Na jednoj strani bio je vladika bački Irinej, na drugoj partrijarh i brojne vladike.

Promena stava i odluka da se ide na Krit za mnoge je znak da je SPC rekla “Ne” Ruskoj crkvi, ali i da u Patrijaršiji postoji podela.

“Partijarh jednostavno želi da drži sve konce u svojim rukama i da kaže da jednostavno nijedan član niti sinoda niti arhijerskog sabora ne može samoinicijativno, bez odluke sabora, i patrijarhovog blagoslova koji je jedan od arhijejreja, prvi među jednakima, da istupa u javnosti i donosi određene zaključke”, navodi verski analitičar Draško Đenović.

Kako kaže, misli da ovo nije prava neka podela, ali možda jeste neko odmeravanje snaga radi donošenja nekih drugih oduka.

“Lično mislim da to neće uticati na odnos SPC i ruske pravoslavne crkve, dok odluku Ruske pravoslavne crkve ipak tumačim kao nastavak tenzija između ruske i vaseljenskog partrijarha”, ističe Nikola Knežević iz Centara za istraživanje religije, politike i društva

Sabor svepravoslavnih crkava trebalo je da bude održan daleke 1925. godine. Na njemu neće biti predstavnika najmnogoljudnije Ruske pravoslavne crkve kao i crkveni oci iz Gruzijske, Antiohijske i Bugarske crkve.

“Bez najveće pravosklavne crkve, a to je Ruska pravoslavna crkva, nijedna odluka koja se donese na Kritu neće biti pravovaljana jer za bilo kakvu odluku potreban je konsenzus i pristanak svih pravoslavnih crkava”, ističe Draško Đenović.

Osim toga, kako kaže, poseban je problem ako tri ili četiri, a među njima i najveća pravoslavna crkva ne bude prisutna i ne bude glasala.

“Samim tim nijedna odluka niti je obavezujuća niti pokazuje sabornost i jednistvo pravoslavnog sveta”, dodaje on.

“Nema logike donositi odluke bez prisustva najmnogoljudnije odnosno Ruske pravoslavne crkve, dobro je da se okupe pravoslavne crkve i da pokušaju da reše ta sporna pitanja”, navodi Knežević.

Na dnevnom redu biće šest dokumenata, a većina crkava imala je najviše primedbi na odnos prema drugim hriščanskim crkvama kao i misiju pravoslavne crkve u svetu.