Kostić: Srbija uživa u talogu u kojem se našla

Predsednik SANU Vladimir Kostić izjavio je za N1 da mu se čini da je Srbija ušla u jednu vrstu uživanja u talogu u kojem smo se igrom okolnosti našli.

Izvor: N1

Četvrtak, 10.03.2016.

11:16

Kostić: Srbija uživa u talogu u kojem se našla
Foto: Beta/AP (arhiva)

Estetika beznađa se, prema njegovim rečima, neguje kroz medije i razgovore ozbiljnih ljudi.

Kostić je, u razgovoru za N1 na ovogodišnjem Kopaonik biznis forumu, ukazao na problem “odliva mozgova”. On podseća da je broj visokoobrazovaih osoba koje su napustile zemlju porastao 11 puta za poslednjih deset godina. Stepen povratništva je pritom, kako kaže, relativno nizak.

Predsednik SANU ipak smatra da mladi često odlaze i zbog toga što im nije dato objašnjenje koje mogućnosti imaju u svojoj zemlji. “U Srbiji smo napravili atmosferu da je život samo negde drugde”, kaže Kostić i navodi da ni u inostranstvu ne dobiju svi posao koji su sanjali, i da su ga nedavno na jednoj konferenciji u Londonu, u tri restorana usluživali mladići i devojke sa ovih prostora.

Srbiji je, prema njegovim rečima, potrebna pozitivna diskriminacija mladih. Kostić podseća da u Srbiji postoji stranka penzionera, ali da treba gledati interese generacija koje dolaze i koje će, kako je rekao, “da zarađuju nama za penzije”.

Sagovornik N1 upozorava i da Srbiji preti ozbiljna kriza resursa visokoobrazovanih lica. Ukoliko polovina živorođene dece upiše fakultet, a 60 odsto od tog broja završi studije, to je 15.000 do 20.000 diplomiranih studenata, što nije dovoljno da zadovolji potrebe za razvojem srpske ekonomije, ukazuje predsednik SANU. Pored toga, struktura diplomaca ne odgovara tehnološkom vremenu u kojem živimo – samo 15 odsto studenata ima diplomu iz tehnološko-proizvodnih oblasti, a tek tri odsto iz oblasti poljoprivrede i veterine.

Kostić upozorava i na ekspanziju visokoškolskog obrazovanja niskog kvaliteta. Kako kaže, 2007. je tek nešto više od 1.000 studenata imalo prosečnu ocenu preko 8,5 da bi šesto godina kasnije taj broj bio veći od 14.000. To, prema njegovoj oceni, govori o padu kvaliteta i studenata i nastavnika.

S druge strane, smatra Kostić, ni država, ni javnost, ni mediji, pa ni sam Beogradski univerzitet ne ističu činjenicu da se ta visokoškolska ustanova nalazi na Šangajskoj listi, odnosno da se studentima u dovoljnoj meri ne govori da upisuju jednu od 300 najboljih škola na svetu. “Mi smo izgradili sistem da je sve sa strane bolje.. To je distorzija u mentalitetu i samopoštovanju koju ja ne mogu da razumem”, kaže Kostić.

On dodaje da mu se čini da je Srbija ušla u jednu vrstu uživanja u talogu u kojem smo se igrom okolnosti našli. “Estetika beznađa se neguje kroz medije i razgovore ozbiljnih ljudi. Neki ljudi koji su u ovoj državi dobili sve, kažu svojoj deci da ovde života nema. To je neka vrsta intelktualne nelojalnosti”, ocenio je predsednik SANU i dodao da se ni on sam ne bi vraćao iz inostranstva da misli da u Srbiji nema nade.

Kostić se osvrnuo i na ulogu SANU u društvu. On tvrdi da Memorandum SANU iz osamdesetih nije zvaničan dokument Akademije, jer ga ona kao institucija nikada nije ni usvojila. Taj dokument je otuđen i, kako kaže, zloupotrebljen kao instrument pucanja na instituciju SANU s ciljem da ona bude ilustrovana kao gomila arhaičnih nacionalista. Akademija, prema njegovim rečima, nije skup nikakvih mračnih, crnih, konzervativnih ljudi, već skup kreativnih ljudi koji vole ovu zelju, poznaju svet, jezike i žele da otvore Srbiju prema svetu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

60 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: