Visković: Oslanjanje na Nemačku se isplatilo

Nekadašnji ambasador Srbije u Nemačkoj Ivo Visović izjavio je da je premijer Aleksandar Vučić dobro procenio kada je izabrao Nemačku za strateškog partnera.

Izvor: Tanjug

Subota, 28.11.2015.

16:57

Default images

On je upozorio da će Srbija i nakon otvaranja pregovaračkih poglavlja morati do kraja da ispuni sve uslove pre nego što postane članica Unije.

Ocenivši da je oslanjanje na Nemačku i njen uticaj u nekim trenucima bio donekle hazarderski potez, što se pominjalo i u javnosti, Visković je primetio da je i sam premijer preuzeo preveliku odgovornost tako što se oslonio samo na Nemačku.

"Upoznao sam Vučića prilikom njegovog prvog dolaska u Nemačku, tada kao ministra odbrane. I jasno mi je da on nije ni hazardista, niti ono što obično zovemo 'ziheraš'. On je u svojoj spoljnoj politici realističan i trudi se da proceni značaj situacije za Srbiju, jačinu partnera s kojim radi, kao i mogući ishod", rekao je Visković u izjavi Tanjugu.

Primetio je, međutim, da se u ovom slučaju oslanjanje na Nemačku, koje je u jednom trenutku izgledalo pomalo rizično, pokazalo kao dobra procena.

"Dobro je procenio da je nemačka težina u ovom trenutku u EU tolika da od njih mnogo toga zavisi", rekao je Visković.

Relevantan činilac je i to što je nemački Bundestag najpre zauzeo stav koji je kočio nemačku vladu da Srbiji da zeleno svetlo za pregovore, i tada je bilo jasno, kaže Visković, da se njihovi zahtevi moraju zadovoljiti da bismo dobili tu saglasnost za otpočinjanje pregovora.

Uslovi za integraciju Srbije u EU, kaže Visković, ostaju, ali je povoljno što je Nemačka ipak odstupila od amandmana koje je nameravala da uloži na poglavlje 35 (Kosovo i Metohija).

"To je dobar znak. To je ustupak koji je sa njihove strane svesno učinjen, i tu informaciju je doneo Ernst Rajhel koji je nadležan za Jugoistočnu Evropu i Tursku u nemačkom Ministarstvu spoljnih poslova", rekao je Visković, koji je profesor na Fakultetu političkih nauka.

Kako kaže, za njega je sada ključno pitanje da li će se brzo otvoriti poglavlja 23 i 24 (pravosuđe i policija), jer su najteža.

"Tu imamo najviše domaćih zadataka, mada poznavaoci kažu da bi neke druge oblasti poput ekologije mogle da budu zahtevne i da je tu potrebno puno napora i vremena da se uslovi ispune, kako bi ta poglavlja bila zatvorena", objašnjava on.

Kada je reč o poglavlju 35 koje se odnosi na Kosovo, ono će, kako je rekao, sigurno biti tema do samog kraja pregovora sa EU. Tu postoje i ideje koje će Srbiji biti problematične, a kao primer Visković je naveo nedavnu izjavu britanske poslanice Karen Lamli da očekuje da Srbija na kraju ipak zvanično prizna Kosovo.

Visković naglašava da to nije i stav drugih, te da je stav Nemačke po tom pitanju tumačen tako da se od Srbije ne očekuje zvanično priznanje, već da nađe "modus vivendi" sličan onome koji su dve Nemačke postigle 70-ih godina.

"Dakle, bez formalnog priznanja, ali i bez međusobnog saplitanja, podržavajući sve što vodi noramalizaciji odnosa, normalnom životu ljudi i mogućnosti da se sarađuje na kulturnom, privrednom i svakom planu bez problema", rekao je Visković.

On, međutim, nije isključio mogućnost da pojedinci postave i zahtev za zvaničnim priznanjem, a tada će, kako je naveo, biti potrebno uložiti ogromne napore da se ono što nije u interesu Srbije i što Srbija ne može da prihvati - izbegne.

Za Viskovića je u ovom trenutku najveći zalogaj da se promeni shvatanje u društvu, jer se većina slaže da su promene poželjne, ali ako njih lično ne pogađaju.

"Veliki broj ljudi želi da se dogodi nešto što bi promenilo uobičajeni način ponašanja u zemlji, ali traži i da sačuva svoj komfor u ovakvoj situaciji. Ali, taj komfor nije previše udoban, možda imamo suviše slobodnog vremena i ne opterećujemo se radom. Zato i imamo nedostatak motiva za privredni razvoj", naveo je on.
Prema njegovim rečima, tek kad shvatimo da moramo da radimo više i da uložimo veće napore, shvatićemo da smo spremni za EU.

"Sa druge strane, i ako sam proces integracija Srbije bude dugo trajao, mi ćemo unapređivati naš društveni sistem, nastaviti sa izgradnjom evropskog društva, prihvatanjem vrednosti i standarda EU, a to je korist za Srbiju. U tom smislu, biće nam sigurno bolje nego što nam je danas. Ali, da će teći med i mleko, da će biti lako - sigurno neće", zaključio je Visković.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

18 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: