Dve godine od Briselskog sporazuma

Danas se navršava dve godine od kako su zvaničnici Kosova i Srbije u Briselu potpisali sporazum o normalizaciji odnosa, koji još nije u potpunosti sproveden.

Izvor: B92

Nedelja, 19.04.2015.

09:51

Default images

Beogradski zvaničnici tvrde da je srpska strana ispunila sve obaveze, dok je na Prištini da ispuni prvih šest od 15 tačaka sporazuma, od kojih je prva osnivanje Zajednice srpskih opština.

Za obe strane dogovor je bio istorijski, a potpisali su ga nakon višemesečnih razgovora, uz posredstvo visoke predstavnice EU Ketrin Ešton, tadašnji premijeri Srbije i Kosova, Ivica Dačić i Hašim Tači.

Zvaničnici Evropske unije ocenili su taj 19. april istorijskim danom za odnose Srbije i Kosova, ceo Zapadni Balkan i Evropu. Sporazum je bio i uslov za pocetak pregovora Srbije o članstvu sa Evropskom unijom.

Direktor vladine Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić rekao je da je "Srbija sprovela sve tačke od 7. do 15, a da prvih šest tačaka nije ni dirnuto, jer ih Priština ne sprovodi".

Djurić je u sredu u Briselu rekao da Priština ozbiljno kasni sa ispunjavanjem obaveza iz sporazuma i istakao da "ne samo što se kasni sa formiranjem ZSO, već se i odlažu odluke u oblasti energetike, Telekoma i avio saobraćaja".

Zamenik ministra spoljih poslova Hašima Tačija Petrit Seljimi rekao je danas agenciji Beta da Beograd koči ostvarenje ključnog cilja sporazuma, koji je, po njemu, bio "istorijski dogovor Srbije i Kosova u kome su dve strane prvi put bile ravnopavne i postigle zvanični sprazum".

Kako je naveo, sporazum predviđa, "da obe zemlje na kraju procesa uđu u EU kao susedi".

"Sporazumi su zasnovani na potrebi da Srbija potpuno napusti ilegalne insituicije na Kosovu, ali i dalje postoji osnovni problem u primeni sporazuma zato što Srbija pokušava da odloži ili da opstruiše taj ključni cilj", kazao je Seljimi.

Seljimi je dodao da sporazum obuhvata listu od 15 principa za normalizaciju odnosa i da opisuje principe, ne ishod, već proces.

Pre dve godine, Srbija i Kosovo postigli su dogovor o regulisanju velikog broja problema - od katastra, matičnih knjiga, priznavajna diploma, integrisanih prelaza, slobode kretanja, pravosuđa, energije, telekomunikacija.

"Izbori su sprovedeni na celoj teritoriji KiM, integracija pravosuđa po kome će od 1. septembra, prvi put od 1999. godine, sud u Kosovskoj Mitrovici imati predsednika suda i apelacionog suda koji su Srbi, većinu sudija u većima koji su Srbi", rekao je Đurić i podsetio da je ispunjen i element koji se odnosi na integraciju policajaca MUP-a.

Očekuje se integracija pripadnika civilne zaštite.

Srpski zvaničnici ocenili su da Briselski sporazum predstavlja prvi deo puta i posla koji treba obaviti, a njegova osnovna i najvažnija vrednost je Zajednica srpskih opstina, čije formiranje je u zastoju.

Od izbora u junu do decembra čekalo se da Priština formira institucije. Tada je dogovoreno, kao uslov za ulazak Srpske liste u institucije, da ZSO bude osnovana najkasnije za pet meseci.

Srpska je pre tri meseca napustila institucije, a danas opozicija u Prištini organizuje proteste protiveći se, između ostalog i formiranju Zajednice srpskih opština. ZSO je uslov za povratak srpskih predstavnika u prištinske institucije.

Bivši premijer, sada prvi potpredsednik Vlade Srbije Ivica Dačić je ocenio da je važno to što tokom dijaloga nikada nije bio reči o statusnim pitanjima, što Srbija nikada nije dala ni naznaku da priznaje državnost Kosova, i što je taj stav Srbije prihvaćen.

Svi razgovori bili su usmereni ka rešavanju životnih problema i bez rešenja konačnog statusa.

Dijalog je nastavljen po stupanju na dužnost visoke predstavnice EU Federike Mogerini 9. februara kada je parafiran sporazum o pravosuđu. Sledeći susret zakazan je u utorak 21. aprila, a glavni akteri su sada premijeri Aleksandar Vučić i Isa Mustafa.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

15 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: