Na skupu Centra za evro-atlantske studije, posvećenom Individualnom akcionom planu partnerstva između Srbije i NATO, zamenica izvršne direktorke FHP Marijana Toma je rekla da je od 24. marta do 9. juna 1999. godine od posledica dejstva NATO avijacije poginulo 758 ljudi, od čega 267 u centralnoj Srbiji, deset u Crnoj Gori, a ostali na Kosovu i Metohiji.
Prema njenim rečima, oko 450 su bili civili, a oko 300 pripadnici Vojske Jugoslavije, MUP-a Srbije i Oslobodilačke vojske Kosova.
Govoreći o ukupnom broju žrtava sukoba na Kosovu, Toma je rekla da je od početka 1998. do kraja 2000. godine u sukobima u toj pokrajini poginulo ukupno oko 13.500 ljudi, od čega oko 10.800 Albanaca, 2.200 Srba i oko 500 Roma i drugih nealbanaca.
Predstavnica FHP je rekla da su ti podaci dobijeni sveobuhvatnim istraživanjem koje je ta organizacija sprovela na osnovu više od 31.000 dokumenata, izjava svedoka i članova porodica, fotografija i drugih izvora.
Direktorka CEAS-a Jelena Milić rekla je da ti podaci ruše stereotipe koji postoje u srpskom društvu da je od NATO bombardovanja SRJ poginulo više hiljada ljudi i dodala da nije dobro da se taj broj uvećava, kao da ove cifre već nisu dovoljne.
Prema zvaničnim procenama koje su saopštile vlasti SRJ nakon rata, u NATO bombardovanju Jugoslavije poginulo je oko 1.000 pripadnika vojske i policije i između 2.500 i 3.500 civila.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 9
Pogledaj komentare